Hrvatska do 2018. godine mora uspostaviti sustav gospodarenja otpadom unutar kojega moraju proraditi regionalni centri gospodarenja otpadom, izjavila je ministrica zaštite okoliša Mirela Holy danas u Osijeku prilikom posjeta Osječko-baranjskoj županiji. Dodala je da do 2015. godine koristan otpad treba biti obuhvaćen primarnom selekcijskom mrežom, što bi umanjilo količinu odloženog otpada i potaklo reciklažu
Sa sudbinom reciklažnog centra u Osječko-baranjskoj županiji na zatvorenom sastanku ministricu Holy upoznao je župan Vladimir Šišljagić, koji je novinarima rekao kako zastupa višežupanijski projekt umjesto centara za otpad za svaku županiju zasebno.
Osječko-baranjska županija primjer je neučinkovitog provođenja projekta izgradnje ovog centra za gospodarenje otpadom s obzirom da su aktivnosti na tome počele davne 2001. godine kada su Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Županja i Osijek osnovali Javnu ustanovu za zbrinjavanje otpada istočne Slavonije (ZOIS) za područje dviju županija - Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske. Već tada se znalo da je regionalni pristup bolji, isplativiji i učinkovitiji nego županijski - kao što je potvrđeno na današnjem sastanku – ali projekt još stoji doslovce na početku, o čemu je tportal već ranije pisao
U nemoćnom čekanju Vukovarsko-srijemska županija krenula je u svoj zaseban projekt, ZOIS je zamijenjen Ekosom, koji je tek u prosincu 2011. godine naručio izradu projektno-tehničke dokumentacije za Županijski centar za gospodarenje otpadom Osječko-baranjske županije. Osnivači ZOIS-a još su zaradili sudsku parnicu s austrijskim tvrtkama Strabag i Saubermacher s kojima je potpisan neobično nezgodan ugovor na osnovi kojega ovi nesuđeni izvođači i koncesionari nepostojećeg centra za otpad traže odštetu od 5,5 milijuna eura, ali proces još nije završen.
Drugi projekt o kojem se također uvijek priča u županiji je izgradnja 'višenamjenskog hidrotehničkog sustava Osijek' ili popularnije 'vodna stepenica'. Župan Šišljagić pred ministricom Holy rekao je da on kao župan na tome inzistira i da je u projekt do sada uloženo oko osam milijuna kuna, državnog i županijskog te novca iz javnih poduzeća. Na novinarsko pitanje o njenom mišljenju ministrica Holy rekla će da prije svog stava proučiti projekt.
Radi se o objektu čijom bi se akumulacijom potopili meandri, rukavci i korito Drave na površini od 3.740 hektara, kao i šume te poljoprivredna zemljišta. Dobila bi se hidroelektrana i sustavi navodnjavanja. Dosad su ovaj projekt zagovaraili (uz plaćanje spomenutih osam milijuna kuna), Osječko-baranjska županija, Ministarstvo regionalnog razvoja, HEP, Hrvatske ceste i Hrvatske vode. Za ekološke udruge projekt je neprihvatljiv jer nosi više šteta za rijeku Dravu i prirodu nego koristi za gospodarstvo, a postoje alternative za razvoj navodnjavanja. Osim toga, područje je zaštićeno u okviru Ekološke mreže i Regionalnog parka Mura - Drava.
Ministrica Holy najavila je izradu karte gospodarenja otpadom za cijelu Hrvatsku i novi Pravilnik o ambalaži, jer je postojeći dosad stvorio 750 milijuna gubitka, a novim sustavom neće koordinirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nego zasebna tvrtka specijalizirana za taj posao.