U prva četiri mjeseca ove godine grad na Savi u crvenom je bio 35 puta. Stanovnicima Slavonskog Broda pomoć su obećavali predsjednici, premijeri, ministri - no kako stvari stoje na obećanjima je sve i stalo
Dok poduzetnik Mario Perković pokazuje kako izgleda čistač zraka koji je počeo koristiti prije dva mjeseca kazuje kako je ono što je bilo bijelo kada je kupio sada potpuno crno, a tek je dva mjeseca prošlo od kupnje: "Puno je lebdećih čestica."
Slavonski Brod u ljubičastom i crvenom jedan je od najzagađenijih gradova u Europi.
Peter Tot-Đerđ, predsjednik udruge Eko-intergral, kaže da je Brod u prošloj godini završio na rekordnom prvom mjestu po zagađenju. Zrak pun lebdećih čestica ozbiljno šteti zdravlju što potvrđuju i mjerenja.
'Slavonski Brod ima povišene vrijednosti lebdećih čestica PM 2,5, to su čestice koje mogu prodrijeti u dišni sustav', objasnio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Ante Cvitković za Novu TV.
Lebdeće čestice nerijetko su 10 puta iznad dopuštenog. Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara problem vidi u prometu kroz grad.
vezane vijesti
'Nama autocesta prolazi kroz centar grada s više od 20 milijuna vozila godišnje. Nama je granični prijelaz iza leđa 100 metara gdje su velike kolone pogotovo kamiona, a i mala ložišta su isto problem', kaže Duspara.
Tot-Đerđ dodaje da je i proizvodnja asfaltne baze, koja je trebala biti izmještena iz Slavonskog Broda 2016. godine, još uvijek gotovo pa u centru grada.
Problem i u položaju
Problem je i geografski položaj. Dilj gora zrak vraća u grad, a u njega stižu i tuđe lebdeće čestice.
'Mi ovog trenutka kad bismo sve maknuli, kompletnu industriju, da se sve pogasi u Slavonskom Brodu, vrijednost lebdećih čestica ne bi bila nula', Cvitković.
Godinama se upiralo u Rafineriju Bosanski Brod, izlazilo na ulice, prosvjedovalo, a tadašnja predsjednica za stol je sjela i s ruskim ministrom Lavrovom. Rafineriji je presudila eksplozija 2018. Danas ovaj pogon više ne prerađuje sirovu naftu, velik je dio zapušten i prazan, ali susjedna država ima i druge zagađivače.
'Mislim da Ministarstvo ne shvaća ozbiljno ovaj problem u gradu, činjenica je da se povjerenstva, koje je odredilo Ministarstvo, ne sastaju po dvije, tri godine', govori Duspara.
Grad priprema novi akcijski plan, uveo je ekološke mjere, ali zrak nije čist. "Mi smo zatražili da se domaće zagađivače godišnje bar jednom kontrolira i provede se testiranje, što nije prihvaćeno", kaže Tot-Đerđ.
Istraživanja potvrđuju da u Brodu raste broj oboljelih, liječnici upozoravaju na dugoročnu opasnost.
'Sve ovo čemu smo mi sad izloženi ne samo da uništava nas, nego se i transgeneracijski, epigenetskim promjenama prenosi na naše sljedeće generacije', upozorila je Blaženka Kljajić-Bukvić, zamjenica ravnatelja OB Slavonski Brod.
No znanost nema dokaza da su smrti u gradu posljedica onečišćenja.
Zagađeni zrak skraćuje život, u prosjeku za dvije godine. Tvrdi to Svjetska zdravstvena organizacija i traži da se granica lebdećih čestica spusti na pet mikrograma.
'Svjetska agencija koja se bavi Alzheimerom i povezanim demencijama, navodi onešićenje zrakom kao 12. uzročnik povećanog broja demencija', navodi umirovljeni socioekonomist Veljko Mijić.
Europska unija tolerira do 25 mikrograma, u Slavonskom Brodu lebdeće čestice PM 2,5 skaču i na 200.
Što kaže Ministarstvo?
Ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Nada Pivčević Novak kazala je kako je Ministarstvo je kroz radnu skupinu pomoglo odrediti prioriotetne mjere za održavanje kvalitete zraka.
'Usvajanjem akcijskog plana Grada ustvari slijede dalji koraci u provedbi tih mjera, Ministarstvo u tom smislu više nema neku ulogu. Ono što je važno je da Grad provodi mjere, da postoje financijski izvori iz EU fondova i mi na tome kao Ministarstvo radimo. Dakle, Grad je taj koji se mora javljati i pratiti provedbu svojih mjera', zaključuje Pivčević Novak.
Stručnjak: Radili smo opsežna istraživanja
Kako bi se 48.000 stanovnika trebalo zaštititi od opasnog zagađenja, u razgovoru s reporterom Dnevnika Nove TV objasnio je Silvije Davlia iz Instituta za medicinska istraživanja.
Potvrdio je da je zrak u Slavonskom Brodu svaki treći dan u prekoračenju dozvoljene koncentracije lebdećih čestica.
'Osjetljivije kategorije, dakle ljudi lošijeg zdravlja, trudnice, mala djeca, te bi dane trebali smanjiti aktivnosti na otvorenom', kaže dr. Davlia.
O česticama koje su nađene u zraku, a to su PM 2,5 i PM 10, kaže kako one same po sebi nisu opasne, ali jest ono što mogu vezati na sebe.
'To može uzrokovati teška oboljenja, potencijalni rak i lošu kvalitetu života. Institut je radio opsežna istraživanja i pronađeni su potencijalno kancerogeni spojevi koji mogu loše utjecati na zdravlje", objasnio je.
Kazao je kako su u Slavonskom Brodu najveći izvori zagađenja promet, kućna ložišta i industrija, a građani se mogu zaštititi tako da prate podatke o kvaliteti zraka na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
'Ne možemo se zatvoriti u kuće, ali možemo smanjiti aktivnosti na otvorenome. Utjecati na kvalitetu zraka možemo tako da što manje koristimo automobile i koristimo ekološki prihvatljive oblike grijanja i na taj način utječemo na kvalitetu zraka', rekao je Davila.
