Okružni sud u Ljubljani odbio je optužnice posebne skupine državnog odvjetništva za progon organiziranog kriminala protiv Boška Šrota i Igora Bavčara pa će za moguće suđenje najpoznatijim slovenskim 'tajkunima', osumnjičenim za financijske malverzacije u procesu privatizacije, biti potrebna dodatna istraga, objavili su u ponedjeljak slovenski mediji.
Protiv Šrota, koji je do sredine prošle godine vodio "'Pivovarnu Laško' i Bavčara, koji se nalazio na čelu 'Istrabenz holdinga', u srpnju prošle godine tužitelji su predložili optužnicu u kojoj se sumnjiče da su počinili kaznena djela i nezakonite transakcije povezane s pokušajima 'menadžerskog preuzimanja' dviju velikih tvrtki koje su vodili niz godina, te pranje novca, a zajedno s njima osumnjičeno je sedam njihovih suradnika.
Boško Šrot se sumnjiči da je preko privatnih tvrtki koje je kontrolirao i zlorabeći položaj direktora Pivovarne Laško toj tvrtki počinio 109 milijuna eura štete, a njegovi odvjetnici tvrde da je prijedlog optužnice bio vrlo 'šlampavo' napisan i da su Šrotu u postupku državnog tužiteljstva bila kršena ljudska prava.
S druge strane nekadašnji političar, a kasnije direktor posrnulog Istrabenz holdinga Igor Bavčar prošlog je tjedna u razgovoru za Slovensku televiziju rekao da nije oštetio tu tvrtku na čijem je čelu bio niz godina i da za razliku od drugih kompanija koje su prošle sumnjivu vlasničku transformaciju u njoj nitko nije izgubio posao. Sugerirajući da iza tužbe protiv njega stoji politika, Bavčar je za Televiziju Slovenija rekao da je zanimljivo priznanje bivšeg slovenskog predsjednika Milana Kučana da je Kučan, koji se i danas smatra utjecajnim u političkom i poslovnom svijetu, sadašnjem gradonačelniku Ljubljane i bivšem direktoru 'Mercatora' Zoranu Jankoviču savjetovao da ne prijavljuje Bavčara za nezakonitu privatizaciju.
Bavčar i Šrot su, prema navodima državnog tužiteljstva, kaznena djela koja im se stavljaju na teret izvršili 2007. i 2008. godine, kada su za vrijeme bivše vlade kupili državne dionice 'Mercatora', ali isto tako preko svojih privatnih tvrtki Infond holding i Maksima holding pokušali preuzeti kompanije na čelu čijih uprava su se tada nalazili.