'To me ne muči toliko, koliko to što me prozvani ne žele tužiti zbog napisa na transparenatu, jer bi mi to dalo priliku da napokon na sudu progovorim o tome što mi se dogodilo', kaže nam Knapić koji je krajem 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog stoljeća imao uspješnu atletsku karijeru o kojoj najbolje govori to da još i danas drži hrvatski rekord na 200 i 400 metara, kao i štafetama na 100 i 400 metara.

Nakon atletike, okrenuo se poduzetništvu. Tu, međutim, ne samo da nije postigao rezultate poput onih na atletskoj stazi, već je njegova tvrtka Knap-grad doživjela poslovni krah nakon što je krajem 2001. uzela zajam od milijun kuna od poduzeća Zagorske šumeIvana Žaje koje se bavilo 'financijskim posredovanjem'.

'Trebalo mi je dva milijuna kuna za poslovanje, odnosno za isplatu zemljišta na otoku Šipanu gdje sam od više vlasnika kupio ukupno 432 tisuće četvornih metara. Za to sam pokušao dobiti zajam od banaka, ali nisam uspio, pa sam otišao u Zagorske šume od kojih su novac posuđivale stotine građana i poduzetnika uz određenu naknadu, odnosno osiguranje. Iako smo dogovorili dvostruko više, dobio sam milijun kuna za koje sam plaćao mjesečne kamate veće od 36 tisuća kuna', prisjeća se Knapić koji je kao sredstvo osiguranja pozajmice dao gotovo pola milijuna kvadrata na najvećem otoku Elafita.

Bez tog, nesumnjivo vrednijeg zemljišta od milijun kuna, Knapić ostaje godinu dana kasnije. Tvrdeći da nisu plaćena dva uzastopna obroka kamata, spomenuta tvrtka za 'financijsko posredovanje' daje zemljište na lokaciji Čemprijesi na javnu dražbu u prosinca 2002. godine.

Knapić, međutim, smatra da za to nije bilo razloga, jer je 11. prosinca potpisan aneks ugovora o zajmu gdje, uz ostalo, stoji da su 'kamate po ugovoru o zajmu iz 2001. u cijelosti vraćene'. Usto, ukazuje da za zemljište na Šipanu, koje je nakon sporne prenamjene ušlo u turističku zonu, postojao puno bolji kupac od tvrtke Eurobenz tada u vlasništvu Svetimira Gadže i Olivera Beidenegla koji su 430 tisuća kvadrata na Šipanu službeno kupili za nešto više od milijun kuna, a dvije godine kasnije prodali za 350 tisuća eura tvrtki Šport Jadran Trade koja pak ga prodaje poduzeću Nekretnine Jadran za nekoliko milijuna eura, a ona poduzeću Čepljesi koje je u Dubrovniku osnivala kompanija Jupiter Adria AG. U međuvremenu HPB, koji je pratio poslovanje Gadže i Beidenegla, upisuje založno pravo od pet milijuna eura na spomenute nekretnine.

Vidjevši to, Knapić kreće u pravnu bitku za povrat zemljišta, ali ne odmah, već tri godine kasnije, kada, nakon propalih nastojanja postizanja nagodbe, podnosi prijavu za prevaru. Pozivajući se na više svjedoka, u prijavi također tvrdi da je za zemljište na Šipanu stvarno plaćeni iznos bio daleko veći od 1,2 milijuna kuna iz ugovora na temelju čega je i izračunat porez. Međutim, varaždinsko državno odvjetništvo odbacilo je prijavu pa Knapić podnosi privatnu tužbu koja je također neslavno završila. Iako je doneseno prvostupanjsko rješenje o otvaranju istrage, Vijeće varaždinskog Županijskog suda prihvaća žalbu vlasnika Zagorskih šuma i javne bilježnice, tako da se istraga ipak ne otvara.

'Zagorske šume prodale su nekretnine Eurobenzu uz Knapićev angažman i posredovanje, i to nakon što je dao i pismenu izjavu da su sve radnje bile pravovaljane. Takvo njegovo postupanje dodatno govori u prilog zaključka o nepostojanju osnovane sumnje u prijevarno postupanje prvoosumnjičenog', ocijenilo je Vijeće varaždinskog Županijskog suda.

Nezadovoljan takvim ishodom, Knapić je zatražio obnovu kaznenog postupka pozivajući se na izjave dvaju svjedoka, ali ni s tim nije imao uspjeha.

'Bio sam i tri puta kod bivšeg glavnog tužitelja Mladena Bajića koji mi je rekao da ništa ne može, jer je već presuđeno da nema kriminala, a da se ne može za istu stvar dva puta suditi. Tako je moj slučaj pravomoćno okončan, a da zapravo nije ni došao do sudnice, a kamoli da sam imao mogućnost žalbe', ukazuje Knapić koji danas sam proizvodi hranu i tako nekako preživljava.

Ogorčenje time što ga je snašlo teško skriva.

'Prije nisam znao gdje živi, ali sada znam. Stvorili smo čudovište od države za koju su jedni ginuli, a drugi su se istovremeno pljačkom bogatili. Vele da nije bilo pljačke jer je sve bilo po zakonu, ali i Hitler je sve radio po zakonima. Imali smo sustavnu pljačku koja sada dolazi na naplatu i koju bi trebalo razotkriti jer kako vrijeme prolazi, tako se gube tragovi', ogorčen je Knapić koji naglašava da njegov najveći neuspjeh nije gubitak novca i posla, već to što mu sin odlazi živjeti u Kanadu.

Zbog svega što ga je snašlo, već je više puta prosvjedovao vezujući se čak i lancima ispred sjedišta sudova i državnih odvjetništava, a uputio se i pješke na 'put prkosa' od Dubrovnika do Zagreba i Čakovca. Prije tri mjeseca, pokrenuo je i udrugu 'Dosta je' koja organizira tribine o privatizacijskoj pljački i funkcioniranju pravosuđa u Hrvata.