Prije nego je 16. prosinca 2018. konačno zatvoren najprometniji rotor u Hrvatskoj, onaj u zagrebačkom Remetincu, zloguki su proroci, pa i oni medijski, predviđali prometnu kataklizmu epskih razmjera. Prvog dana nakon zatvaranja gužve nije bilo. I drugog je dana izostala. Nakon više od mjesec dana promet teče gotovo neometano. Neki kažu - pa što će nam rotor, ostavite privremenu regulaciju. Iako projektantica ovog privremenog rješenja, kojim će se građani služiti godinu dana, Nataša Mujčić nije htjela pred naš mikrofon, iz tvrtke koja stoji iza projekta, Instituta IGH, otkrili su nam tajnu uspjeha privremene regulacije
Nakon nekoliko odgoda promet remetinečkim rotorom konačno je stao u 9 sati 16. prosinca prošle godine te je preusmjeren na novoizgrađene privremene prometnice. Upravo je u tome tajna jer se promet nije preusmjerio na postojeće prometnice kroz obližnje kvartove, čime bi se u potpunosti zagušio lokalni promet, već na posve nove.
vezane vijesti
'Prometni stručnjaci Instituta IGH i partnerskog poduzeća Elipsa planirali su privremenu regulaciju na način da zamjenske ceste preuzmu tranzitni promet, a lokalna mreža i priključci, koji su uvjetovani područjem gradilišta, ostaju na korištenje lokalnom stanovništvu, kako je i organizirano. U ovoj privremenoj organizaciji prometa ne postoji mogućnost tranzitnog prometa postojećom lokalnom mrežom, odnosno planirano je da se područjem kontaktnih naselja odvija samo promet stanovništva (izvorišni – ciljni promet). Uz pravodobnu informiranost javnosti i podršku PUZ-a, očekivali smo da bi ovakva regulacija prometa dobro funkcionirala, što se i pokazalo u praksi', doznajemo u Institutu IGH.
Ovdje je sve što morate znati o zatvaranju rotora: Mijenja se 19 autobusnih linija, imamo detaljne karte i za vozače
Njih izostanak gužve nije iznenadio. Dapače, zbog detaljno izvedenih projekcija i kalkulacija bili su sigurni upravo u takav scenarij.
Jer zatvaranje na godinu dana prometnog srca glavnog grada, kojim je dnevno prolazilo više od sto tisuća vozila, izravno utječe na život i svakodnevnicu velikog broja građana.
Stoga su, kažu u IGH-u, na konačnom rješenju radili 'predano i u koordinaciji sa svim dionicima, s puno uloženog znanja i iskustva'.
Dogovori trajali dva mjeseca
Samo dogovori oko trase privremene prometnice trajali su oko dva mjeseca u koordinaciji s Gradom Zagrebom, ZET-om, Zagrebačkim cestama, Hrvatskim vodama, PUZ-om, javnosti i tvrtkom Elipso te su odabranom rješenju prilagodili regulaciju prometa.
Bilo je i drugih prijedloga
Iako se ovo rješenje pokazalo dobrim, bilo je i drugih prijedloga. Institut IGH je ponudio ovo rješenje jer, među ostalim, omogućuje privremenu regulaciju tijekom cijelog vremena izvođenja radova.
Postojao je prijedlog da se rotor jednim dijelom koristi za vrijeme radova, no time bi se privremena regulacija prometa mijenjala svakih nekoliko mjeseci, što je IGH htio izbjeći.
'Nakon održane javne tribine s građanima dorađen je i dio rješenja vezan uz pješački promet, tako da možemo reći da su svi dionici vrlo aktivno sudjelovali i doprinijeli trenutnom rezultatu - neometanom odvijanju prometa u sigurnim uvjetima tijekom rekonstrukcije', napominju u IGH-u.
Može li ostati ovako ako promet teče bolje nego s rotorom?
Iako se privremeno prometno rješenje pokazalo dobrim, naglasak je na 'privremenom'. Jer ipak postoje 'kolateralne žrtve'.
To je smanjena kvaliteta prometovanja lokalnih naselja te produljenje pješačkih i biciklističkih trasa.
Građani ih dočekali 'na nož'
Nataša Mujčić, projektantica prometnih površina na projektu Zagrebačkog rotora nije nam željela dati izjavu. Sebe ne želi gurati u prvi plan. Mujčić je s ostalim nositeljima projekta sudjelovala na javnim tribinama za građane novozagrebačkih naselja najbližih rotoru, na kojima ih je dio njih dočekao 'na nož'.
Tako su se mogle čuti slutnje kako bi zbog privremene regulacije prometa moglo 'biti mrtvih'. 'To su uske ulice i raskrižja, na kojima se već sada ujutro čeka po pola sata. Ako tamo preusmjerite svih 100 tisuća automobila s rotora, bit će mrtvih, to je sigurno', kazali su građani.
'U svakoj privremenoj regulaciji prometa ističu se nedostaci lokalne prometne mreže. Deficiti u cestovnoj mreži, pješačkim površinama te parkirnim kapacitetima lokalnih naselja (Kajzerica, Trnsko, Trokut, Savski gaj, Remetinečki gaj i Lanište) smanjuju kvalitetu prometovanja i života, što je jedino opravdano u vremenu potrebnom za rekonstrukciju rotora. Dodatno, veličina gradilišta, odnosno položaj privremenih prometnica, produljuje putove kretanja pješaka i biciklista', pojašnjavaju nam u IGH-u.
Ne treba ni smetnuti s uma to da privremenim prometnicama ne smiju prometovati sva vozila teža od pet tona i viša od tri i pol metra.
Uz to, dio vozača automatski bira druge pravce. 'Tijekom privremene regulacije prometa ovim područjem prolazi od 70 do 80 tisuća vozila na dan, što je oko 20 posto manje vozila nego inače, odnosno sedam tisuća teretnih i deset do 13 tisuća osobnih vozila preusmjereno je ili su izabrali druge pravce, pa vidimo povećan pritisak na čvorove Buzin i Jankomir. Isto tako, zbog radova na rekonstrukciji Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik privremeno je ukinut tramvajski promet, dok će poslije dovršetka radova prometovanje tramvajem ponovno biti omogućeno s predviđenim odvojkom za buduću prugu prema Laništu', dodaju.
Tako da privremeno rješenje ostaje na snazi sve dok se rekonstruirani rotor ne pusti u funkciju krajem siječnja 2020.
