Odbor za zakonodavstvo podržao je prijedlog odluke o raspisivanju referenduma inicijative 'U ime obitelji', na kojem bi se građani izjašnjavali jesu li za to da se u Ustav upiše da je brak životna zajednica muškarca i žene. Iako će raspisivanje referenduma prihvatiti, vladajući smatraju da je referendumsko pitanje duboko diskriminatorno i na rubu ustavnosti
Nakon što je neki dan reagirao Ustavni sud, vladajući su se, čini se, pomirili s činjenicom da referendum o braku neće uspjeti izbjeći. Dalo se to zaključiti nakon rasprave na saborskom Odboru za zakonodavstvo, gdje je SDP-ov Peđa Grbin otkrio kako će se vladajući dalje ponašati.
'Od prvog dana sam tvrdio da je ovakvo referendumsko pitanje duboko diskriminatorno jer ono na ovaj način sprečava da mi u budućnosti, najmanje u roku od godinu dana, nećemo moći ovakvu odredbu promijeniti. Ukoliko ovakvo pitanje bude izglasano na referendumu, mi ćemo izaći iz kruga država poput Portugala, Španjolske, Francuske ili Velike Britanije i pridružit ćemo se zemljama poput Bjelorusije, Ukrajine ili Moldavije. Ja to ne želim, međutim 750 tisuća potpisa me prisililo da predložim odluku s kojom se duboko ne slažem. Meni na kraju nakon svega ostaje da danas još jednom predložim ovakvu odluku, da vas pozovem da za nju glasujete i da onda u raspravi u Saboru, i u raspravi u kampanji koja će uslijediti, pozovemo, zamolimo, apeliramo kod građana da ne osuđuju nekoga samo zato što voli na drugačiji način nego što oni vole', kazao je SDP-ov Peđa Grbin
Što se tiče ustavnosti referendumskog pitanja, Grbin je upozorio da je svako pitanje kojim se traži izmjena Ustava neustavno dok se ne usvoji i upiše u Ustav, jer da je situacija obrnuta, onda ne bi bilo ni potrebe za izmjenama Ustava. To što Ustavni sud u svom upozorenju nije problematizirao sam sadržaj referendumskog pitanja Grbin tumači kao poruku da je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.
'Ustavni sud zauzeo je jasan stav. Ne piše u upozorenju da li je ovo pitanje ustavno ili dopušteno, ali u dopisu jasno piše – vi referendum morate raspisati i taj referendum nakon toga stupa na snagu. Ako to nije, prevedeno na hrvatski – ovo je dopušteno, onda ne znam što bi drugo Ustavni sud mogao reći nakon ovakvog stajališta i da mu se jedno konkretno pitanje postavi', rekao je Grbin
Iako dijeli mišljenje Ustavnog suda da su rezultati referenduma obvezujući, vanjski član Odbora i bivši saborski zastupnik Mladen Godek ipak kaže da mu je cijela stvar duboko nelogična i na granici protuustavnosti.
'Brak nije samo nekakva ljubavna veza, nije to samo seksualna veza, nije to na kraju samo zajednica života, nego se radi o jednom odnosu, jednom institutu koji ima itekako značajne pravne posljedice. Mislim pri tome da bračni drugovi stječu imovinu koja je zajednička, postoji pravo nasljeđivanja, postoji pravo na mirovinu u slučaju smrti jednog bračnog druga. Mi sad dolazimo u situaciju da kažemo da seksualna orijentacija jedne osobe zapravo njega ili nju onemogućava da ima ta prava. Pa zar vi čujete koliko je to nelogično i protupravno?', kazao je Godek, dodavši kako bi se mogla dogoditi apsurdna situacija da se takav Ustav donese i onda da se pokrene postupak za ukidanje te odredbe jer je protuustavna.
Na diskriminatornu narav referendumskog pitanja ukazala je i SDP-ova Ingrid Antičević Marinović, koja se zapitala što će biti s izvanbračnim zajednicama ako se ovakva definicija braka unese u Ustav. 'Izvanbračna zajednica je isto životna zajednica muškarca i žene. Brak je zajednica muškarca i žene zaključena po zakonu. Brak i izvanbračnu zajednicu razlikuje samo to što je brak zaključen ispred određenih tijela. Ako se u Ustav unese da je brak životna zajednica muškarca i žene, ostaje nam ozbiljni problem izvanbračnih zajednica', upozorila je Antičević Marinović
Iako je prijedlog odluke o raspisivanju referenduma izglasan gotovo jednoglasno, suzdržan je bio nezavisni zastupnik Josip Kregar koji smatra da 'referendumsko pitanje još nije zrelo za odlučivanje'.
Upozorio je da već postoji zakonska odredba koja određuje što je brak, ali i kako zbog u Ustavu zapisanih zajamčenih ljudskih i drugih prava, u tekst Ustava ne bi bilo što trebalo ući automatizmom.
'Demokracija nije samo izražavanje volje naroda, nego i reguliranje pravog i dobrog postupka koji će zajamčiti da ta volja bude formulirana i o njoj odlučeno. Odlučivanje samo pukom većinom na referendumu nije demokracija i nije mišljenje svih i mišljenje naroda zbog toga što za referendumsko odlučivanje jedna od važnih pretpostavki je sazrijevanje znanja o tome koje su posljedice određenog pitanja', kazao je Kregar
