Došla maca na vratanca. Iako je još 2009. iskazao želju da bude nizozemski premijer, činilo se da mu je bilo suđeno politički život provesti u oporbi. Jedini put kad se 60-godišnji politički veteran Geert Wilders, najpoznatiji nizozemski islamofob sa svojom Slobodarskom strankom (PVV), približio vlasti bilo je 2010., kad je, doduše neformalno, podržao prvu koaliciju koju je formirao sada bivši liberalni premijer Mark Rutte (VVD).

Razišao se s Rutteom na temi mjera štednje samo 18 mjeseci nakon uspostave vladajuće koalicije i srušio mu prvu vladu. I dok su Wildersa nakon tog poteza mainstream stranke izbjegavale, Rutte će s još tri vlade ostati nizozemski premijer sve do srpnja 2023…i pasti na Wildersovoj najdražoj temi – imigrantskoj politici.

'Nizozemska će biti vraćena Nizozemcima, cunami azila i migracija bit će obuzdan', rekao je Wilders nakon prvih rezultata. Antiimigrantski narativ koji Wilders njeguje tijekom cijele političke karijere na parlamentarnim izborima održanim u srijedu donio mu je, kako preliminarni podaci pokazuju, 35 zastupničkih mjesta – što je bilo dovoljno da njegova stranka PVV prvi put iz izborne utrke izađe kao pobjednik.

Kad je tijekom predizborne kampanje Rutteova Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) dala naslutiti da je otvorena i za postizbornu koaliciju s PVV-om , Wilders je malo zakočio s protueuropskom retorikom, no i dalje je ustrajao na označavanju doseljenika islamske vjeroispovijesti kao najvećeg neprijatelja nizozemskog naroda. Oni su, prema njegovu mišljenju, tijekom ovih izbora bili krivi za nekretninsku krizu u Nizozemskoj jer su 'zauzeli' velik dio stambenih kapaciteta.

Kad se počela kuhati njegova islamofobija?

Wildersov otac je Nizozemac, a majka mu je rođena u Indoneziji, kad je ta zemlja još bila nizozemska kolonija. Nakon završetka studija, Wilders je, želeći vidjeti malo svijeta, godinu dana volontirao u jednom izraelskom mošavu na Zapadnoj obali, gdje se senzibilizirao sa Židovima. U tom razdoblju posjetio je i arapske zemlje na Levantu i ostao iznenađen manjkom demokracije u islamskim sustavima, što je u njemu potencijalno i posadilo kukolj animoziteta prema islamu.

U nizozemski parlament ulazi 1998. sa strankom desnog centra VVD-om gdje je bio mentor mladom Rutteu, no tek četiri godine kasnije, kad je postao glasnogovornik stranke, postalo je vidljivije da je puno desnije orijentiran od svojih kolega. Političkom prijateljstvu presudili su pristupni pregovori EU-a s Turskom – Wilders kao veliki protivnik tih pregovora odlazi iz stranke i 2006. osniva svoju Slobodarsku stranku (PVV).

Stranka je u parlamentu nastupila kao svojevrsna zamjena za Listu Pima Fortuyna, stranku najglasnijeg antiislamističkog političara s kraja 90-ih i početka 2000-ih, koji je zbog svojih stavova ubijen tijekom predizborne kampanje 2002. godine.

Kritika islama i atentati s početka 2000-ih

Baš na prijelazu u novo tisućljeće u Nizozemskoj je počeo biti vidljiviji otpor dijela društva prema islamskim pridošlicama. Nizozemska je tada već, prema mišljenju nekih, počela gubiti svoj nacionalni identitet.

Taj val je poslije Fortuyna zajahao i Wilders, no ubrzo je dobio odgovor s druge strane. Iste godine kad je izašao iz VVD-a, 2004., krenuo je i njegov život bez privatnosti – život pod stalnom policijskom zaštitom, selidbe od sigurne kuće do sigurne kuće.

Dvojica pripadnika islamističke terorističke skupine Hofstad Network pokušali su ubiti Wildersa i njegovu kolegicu iz VVD-a, poznatu aktivisticu za prava žena i kritičarku islama, političarku i spisateljicu Ayaan Hirsi Ali. Hirsi Ali uskoro će iz sigurnosnih razloga otići u SAD, dok je Wilders svoj život nastavio s policijskom zaštitom u Nizozemskoj.

Hirsi Ali, rođena Somalijka koja je opisala u najmanju ruku nehumano odrastanje u islamskoj zajednici u svojoj knjizi 'Nevjernica', prethodno je izazvala kontroverze među islamskom populacijom jer je napisala scenarij za kratkometražni film 'Submission', redatelja Thea van Gogha pranećaka slikara Vincenta – u kojem su kritizirali položaj žena u islamu.

Redatelj Van Gogh izboden je na smrt dva mjeseca nakon premijere filma, a ubojica – isto tako član Hofstad Networka, marokanskog podrijetla – ostavio je prijeteću poruku Hirsi Ali koju je nožem zabio u Van Goghovo tijelo.

Wilders je četiri godine nakon toga, 2008., snimio 15-minutni film 'Fitna' koji je trebao razotkriti 'teroristički karakter' islamske religije. Film u kojem se, između ostalog, islamska sveta knjiga Kuran naziva fašističkom, izazvao je nasilne prosvjede diljem islamskog svijeta zbog povezivanja kuranskih ajeta s terorizmom. Sljedeće godine Wildersu je zabranjen posjet Britaniji jer 'predstavlja prijetnju skladu zajednice, a time i javnoj sigurnosti'.

Unatoč brojnim prijetnjama, nikad nije prezao ni pred čim te godinama ustraje s provokacijama neprijateljskog tabora. Proroka Muhameda nazvao je pedofilom, a u Nizozemskoj želi zabraniti džamije, muslimanske škole i Kuran. Prije nekoliko godina raspisao je natječaj za najbolju Muhamedovu karikaturu, čija je svrha bila skretanje pozornosti na važnost slobode govora.

Osuđen je za diskriminaciju Marokanaca nakon što je 2014. predvodio skandiranje na predizbornom skupu, kada je pitao okupljene žele li više ili manje Marokanaca. Nakon što su navijači skandirali 'Manje!', odgovorio je – 'Mi ćemo to srediti'. Kad je presuda potvrđena, rekao da je žrtva 'lova na vještice' i korumpiranog pravnog sustava.

Wilders bi kasnije ove godine trebao postati zastupnik s najdužim stažem u nizozemskom parlamentu. Veliki je fan Viktora Orbana i pristaša Izraela, a zalaže se i za izlazak Nizozemske iz Europske unije. Sad mu je najveći izazov sastaviti stabilnu koaliciju s bivšim političkim neprijateljima.

Na zadnji izborima u Europskom parlamentu pretrpio je težak udarac, izgubivši sva četiri mjesta koja je imao, no tada je najavio da će se PVV opet vratiti. Na nacionalnoj razini se vratio, hoće li na europskoj vidjet ćemo sljedeće godine.