Na izmaku dana koji Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave kao jedan najvećih vjerskih praznika, bit će, sudeći po anketama, izvjesno samo jedno: od 12 predsjedničkih kandidata, u drugom krugu predsjedničkih izbora 20. svibnja sučelit će se Boris Tadić, donedavni predsjednik Srbije i kandidat koalicije okupljene oko vladajuće Demokratske stranke (DS) i Tomislav Nikolić, bivši Šešeljev radikal i čelnik vodeće oporbene Srpske napredne stranke (SNS).

Od 18 izbornih lista za mjesta u Narodnoj skupštini Srbije, DS i SNS pojedinačno će osvojiti i do 30 posto glasova, što je još uvijek nedovoljno za potrebnu natpolovičnu većinu za formiranje vlade. Budući mandatar ovisit će ponajviše o trećeplasiranoj listi Socijalističkoj partiji Srbije (SPS) Ivice Dačića, bivšeg Miloševićevog glasnogovornika i aktualnog ministra unutarnjih poslova, te njegovih satelita. Uz moguće dvoznamenkastu podršku koaliciji Preokret na čelu s Liberalno demokratskom partijom (LDP) Čedomira Jovanovića te izjednačene Srpsku radikalnu stranku (SRS) Vojislava Šešelja, Demokratsku stranku Srbije (DSS) Vojislava Koštunice i Ujedinjene regione Srbije (URS) bivšeg ministra ekonomije Mlađana Dinkića, ne čudi da se rijetko koji analitičar usudi prognozirati izborne rezultate.

'Nepodnošljivo je za život u Srbiji kada vam pobjeda Nikolića može izgledati podjednako logično kao i pobjeda Tadića', kaže za tportal Dejan Vuk Stanković, politički analitičar.

Stanković napominje da bi izgledni TV duel Tadića i Nikolića uoči drugog kruga izbora mogao utjecati na dio neopredijeljenih birača i biti jedan od odlučujućih faktora za izbornu pobjedu i formiranje vladajuće koalicije.

'S obzirom na ulog, oba kandidata ići će na to da sučele mišljenja. Izbori pokazuju da se suočavamo s dvojakom Srbijom – s jedne strane je Srbija prikazana kroz borbu imidža u medijima, a s druge strane stvarna Srbija, pritisnuta ekonomskim poteškoćama. Ako prevlada Srbija iz medija, veće šanse imaju stranke koje su sada na vlasti, ali ako opozicija uspije usmjeriti nezadovoljstvo ekonomskim prilikama, onda će oni dobiti izbore', kaže Stanković.

Osobno, ne čini mu se da je opozicija uspjela postići atmosferu dovoljnu za pobjedu. SNS je maksimalno iskoristio svoje resurse, ali Nikolić ne djeluje uvjerljivo i neodređen je u pogledu političkih poruka iako je uložio najviše truda - naprednjaci su 'od trenutka formiranja u stanju permanentne kampanje'.

'Nikolić djeluje blijedo, ne znate u kojem pravcu će voditi Srbiju', ističe Stanković, dodajući da od atlantskih integracija pod desnom koalicijom neće biti ništa, dok europske postaju upitne jer Nikolić nije pokazao spremnost nastaviti pregovarački proces s Kosovom u Bruxellesu. 'Ako Koštunica bude u Vladi, on sigurno neće podržati nastavak pregovora. Preispitat će se i redefinirati odnos s EU, te su jako male šanse da Srbija suštinski napreduje u EU-integracijama.'

Tadić uvjerljiviji, Nikolić 'tihi favorit'

Ipak, zbog širokog nezadovoljstva ekonomsko-socijalnim prilikama, koje bi se moglo preliti njemu u korist, Nikolić je 'tihi favorit'. 'Tadić mora braniti rezultate vlade, pri čemu računa i na podršku medijske elite. U proeuropskom zalaganju uvjerljiviji je od instant europejca Nikolića', ocjenjuje beogradski analitičar.

Problem srpskih desničara je u tome što, uz politički rat s vlašću, vode i međusobni rat. Nejedinstvo im umanjuje moć, dok na drugoj strani koalicija oko DS-a i LDP-a vodi manje dinamično i tenzično nadmetanje.

Nagađanja da će Ivica Dačić koalicijsko partnerstvo naplatiti premijerskom pozicijom nisu sasvim neutemeljena iako je 'sam, doduše u žaru kampanje, rekao da neće biti premijer'. No za to mjesto trebat će se itekako boriti, jer ga Nikolić čuva za sebe, a ni demokrati ga neće lako ponuditi Dačiću.

'Dačić nije daleko od pregovora za tu funkciju, ali mu ona nije garantirana. Inače, on je pragmatičan i vješt retoričar, umije balansirati između političkih suprotnosti. Sam je definirao promjenu imidža i pokušava je naplatiti. Ima i dobre suradnike, bivšeg Arkanovca Dragana Markovića Palmu i političkog frontmena umirovljenika Jovana Krkobabića', ističe Stanković.

Jovanovića pomeo status kandidata Srbije

Dok Dačić balansira u usponu, Čedomir Jovanović bori se unaprijediti stranački rejting u odnosu na prošle izbore. Njegova prednost istopila se kada je Srbija dobila status zemlje kandidata EU-a, nakon čega nije više u političkoj poziciji značajno ulaziti u prostor demokrata. On traži šansu u činjenici da je Tadićeva stranka po mnogim pitanjima razočarala mnoge demokratske birače.

'Nije isključeno da unaprijedi rejting, ali teško da će napraviti dramatičan skok. On ima razloga za nadu, ali i brigu ako nacionalistička Srbija masovno izađe na birališta, što ne bih isključio', prognozira Stanković.

Uz oko 20 posto neodlučnih birača, odaziv birača također je poveća enigma: pretpostavlja se da će na izbore izaći između 65 i 70 posto birača, a sigurno će glasati 52 posto od sedam milijuna državljana s pravom glasa. 'Do sada je važilo da što je veća izlaznost, veće su šanse reformskih stranaka, ali sada je i to upitno. Ovo su izbori sa najvećim stupnjem neizvjesnosti dosad', zaključuje Stanković.

Dinkića za premijera?!

Sociolog Vladimir Vuletić, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, smatra da će izborni rezultati biti toliko izjednačeni da će o predsjedniku možda odlučiti nekoliko tisuća glasova. Prema njegovom mišljenju, Dačić ima šanse biti jezičac na vagi i osigurati premijersku poziciju, no kako sada stvari stoje, blokovi koji se formiraju i njihov uspjeh ovisit će i o URS-u. Ankete pokazuju da bi njihova uloga mogla biti presudna, što je u četvrtak najavila i potpredsjednica stranke Verica Kalanović, rekavši da će budući premijer biti Mlađan Dinkić koji je u 'najtežem vremenu krize doveo Fiat u Kragujevac'.

'Donedavno je to bilo nezamislivo. Bit će teško, s obzirom na prilično veliki otpor prema Dinkiću i URS-u', rekao je Vuletić, napominjući da je situacija kompliciranija nego prije mjesec dana, kada je izgledalo da će biti manje stranaka koje će prijeći izborni cenzus, a sada se čini da će sve parlamentarne stranke zadržati svoje pozicije.

U slučaju pobjede desne koalicije, europskim integracijama Srbije ne piše se dobro. Dan uoči izborne šutnje, Nikolić ponavlja da Srbija u EU može ući samo s Kosovom, što je, doduše, 'otprilike isto' onome što govori Vuk Jeremić.

'Koštunica je potpuno eksplicitan, na svaki način smatra da Srbiji nije mjesto u Europi. Ako bi Nikolić sastavljao vladu s Koštunicom, znači da su se dogovorili da put u EU nije najvažniji i da pritisci iz EU-a neće biti posebno značajni. Bojim se da se u tom slučaju s korupcijom nećemo lako izboriti. Najviše što se može učiniti je pod pritiskom EU-a, a stranke koje najviše mogu učiniti na tom pitanju su one koje su nedvosmisleno opredijeljene za Srbiju u Europi. Na njih je tek u posljednjih nekoliko mjeseci izvršen pritisak i počelo se nešto raditi', rekao je Vuletić.