U tijeku je kampanja za izbore za Europski parlament, za koju su rijetki primijetili da uopće traje nakon eksplozivne utrke za Hrvatski sabor. Višeslav Raos, profesor na Fakultetu političkih znanosti i komentator tportala, smatra da su se stranke umorile
Posebno se to odnosi na oporbeni SDP, kojemu su europski u sjeni unutarstranačkih izbora, a oni se mogu očekivati ove jeseni.
'Rezultat SDP-a na europskim izborima utjecat će i na poziciju sadašnjeg vodstva na unutarstranačkim izborima', smatra Raos te dodaje da je za njih bitno hoće li uspjeti ponoviti dobar rezultat otprije pet godina, kada su uhvatili četiri mandata. Pitanje je hoće li osvojiti četiri mandata, a Možemo jedan, ili će, kao što kaže puno anketa, pasti na tri mandata, a Možemo dobiti dva. HDZ bi ih mogao uzeti pet, a preostala dva vjerojatno idu Domovinskom pokretu.
Stranke se čine umorne od prethodne kampanje za Hrvatski sabor, što prema mišljenju Višeslava Raosa najviše paše HDZ-u i SDP-u. Ne očekuje neku veliku izlaznost, ali kaže da bi bilo sjajno da ona bude oko 35 posto, čemu se nadaju iz Predstavništva Europske komisije i parlamenta. 'Oni rade, imaju dobru kampanju, posebno prema mladima koji prvi put izlaze na izbore', pohvalio ih je naš sugovornik. Stoga bi bilo žalosno da izlaznost bude jako loša, oko 20 posto, no Raos vjeruje da će iznositi oko 30 posto, a ako dođemo do trećine, bit će to super.
vezane vijesti
Puno je zanimljivih tema na europskoj razini kada se gledaju rasprave ključnih kandidata za poziciju u Komisiji. 'Npr. to kako će Europska komisija pomiriti neke ciljeve u zelenoj tranziciji i kako automobilsku industriju u Njemačkoj prilagoditi tome da ne bi došlo do masovnog otpuštanja. Sada možemo biti cinični i reći da to u Hrvatskoj nije problem jer ionako nemamo tešku industriju', rekao je Raos, dodajući da je jedna od tema i novi pakt o migracijama i sigurnosti - nekima je on previše, a neki kažu da nije dovoljno restriktivan. Hrvatskoj kao zemlji koja je prva na udaru na šengenskoj granici, ističe, važno je kako će to funkcionirati u praksi.
Govori se i o proširenju Europske unije u kontekstu da bi trebalo pripremiti institucije EU-a i reformirati ih jer su sada već dosta kompleksne. 'Javljaju se nove ideje o tome da bi se za neke vanjskopolitičke odluke ukinulo jednoglasno odlučivanje, što je važno za Hrvatsku kao malu zemlju i nekako se može očekivati da će zastupnici, neovisno iz koje stranke dolaze, biti skeptični prema tome', sugerirao je stručnjak.
Još jedna tema koja se dosta vrti, a kod nas nije dosta vidljiva, upozorava, to je da Europska unija kaska za SAD-om što se tiče digitalnih inovacija i umjetne inteligencije.
'To je stoga što u Europi imamo dosta stroga pravila o zaštiti osobnih podataka i povela se rasprava u Europskom parlamentu, koja će se nastaviti i u idućem sazivu, bi li ipak trebalo malo olabaviti regulativu u Europskoj uniji da bi bilo više digitalnih startupa jer ih je jako malo europskih u tom sektoru, u kojem dominiraju Amerikanci. Neki strahuju da ćemo zbog prevelike reguliranosti EU-a izgubiti novu ekonomsku utakmicu', naveo je Raos.
Za to vrijeme se u Hrvatskoj o svemu tome slabo ili nimalo ne raspravlja. Do birača gotovo da ne stižu nikakve poruke.
'Čudno je to jer bi ta tema mogla biti interesantna. IT je prilično propulzivan sektor, puno mladih radi u branši i to je nešto što dobro funkcionira kod nas - imamo puno domaćih ljudi koji rade u IT-ju i puno onih koji rade za strane firme, ali i ljude koji dolaze iz trećih zemalja', naveo je Raos.
Čini se da kampanja nikad nije bila dosadnija, sugeriramo mu.
'Europski izbori su drugorazredni, uvijek se manje resursa daje za njih, a i oni sada ne mogu odigrati onu ulogu da se pošalje poruka vladajućima jer je u hrvatskom slučaju premali razmak od parlamentarnih izbora', objasnio je Raos.
Tako da su u potpunosti pali u drugi plan. Neke zemlje, poput Belgije, imat će ih isti dan, ali kod nas se to nastojalo izbjeći. Raos nam je otkrio da je čuo neka razmišljanja iz izbornog povjerenstva da bi to proizvelo neke tehničke komplikacije, iako se nama na prvu može činiti da bi bilo jeftinije i jednostavnije, ali problem je u tome što pritom ima puno tehnikalija koje bi trebalo zadovoljiti.
Na kraju Raos smatra da će se na europskim izborima pokazati dvije stvari, prvo ona klasična priča da su u prednosti oni koji su bolje organizirani i mogu motivirati svoje članstvo kada je niska izlaznost, a to su veće stranke, i drugo - generalno na europske izbore izlazi više visokoobrazovanih i više mladih ljudi koje to više zanima, što ide na ruku strankama poput Mosta i Možemo, koje definitivno imaju mlađe biračko tijelo, a loše za SDP, koji ima najstarije birače od svih stranaka.
