Prije 14 godina poplavljena je strojarnica zbog prodora podzemne vode u pristupni tunel, zbog čega je hidroelektrana prestala s radom, no šteta je brzo sanirana bez velikih posljedica. Zatim je 2012. godine Hrvatska gorska služba spašavanja izvlačila radnike koji su ostali zaglavljeni u tunelu na dubini od oko 60 metara, piše Dalmacija danas.

Tijekom radova na održavanju vertikalne čelične cijevi, koja dovodi vodu na turbine hidroelektrane, došlo je do tehničkog kvara košare koja je prevozila radnike u tunel. Oni su pokušali popraviti kvar, ali kako nisu uspjeli, pozvali su pomoć preko centra 112. Spasitelji su uspjeli izvući neozlijeđene radnike iz tunela.

Također, u Hidroelektrani Zakučac, koja je uz HE Plat najveća hidroelektrana u Hrvatskoj, a nalazi se na donjem toku rijeke Cetine kod Omiša, prije tri godine zbog pucanja ventila poplavljen je turbinski kat, što je bila ljudska greška, kako je tada pisala Slobodna Dalmacija.

Naime, operacija pražnjenja tlačnog cjevovoda visokog 250 metara, koji služi za odvod vode do generatora, provodila se u noćnoj smjeni, pa je taj osjetljivi posao bio prepušten samo jednoj osobi. Radnik je otvorio pogrešan ventil, pa je voda krenula u drenažni sustav, namijenjen ispuštanju samo vode i taloga nakon što se cjevovod isprazni, umjesto u Cetinu. Iako je odmah pokušao zatvoriti ventil, bilo je prekasno jer pod silinom vode ventil je puknuo.

Slična nesreća dogodila se u reverzibilnoj Hidroelektrani Velebit kod Obrovca 2008. godine, kada je zbog puknuća brtve na ventilu došlo do poplave također u strojarnici. Ova poplava mogla se spriječiti da se nadležni nisu oglušili na upozorenja radnika kako brtvu treba zamijeniti, pa je tako oštećena nova oprema koja je nedugo prije bila postavljena, pisala je o tome Slobodna Dalmacija.

Na sreću, broj žrtava u Hrvatskoj nije tako velik, kako je to u slučaju tragedija u hidroelektranama koje su se dogodile u drugim zemljama. Jedna od njih dogodila se u hidroelektrani Sajano Šušenskaja 2009. godine, na rijeci Jenisej u Rusiji, u kojoj je poginulo 75 osoba, a mnoge su bile ozlijeđene, te se oko 40 tona ulja izlilo u rijeku.

Do nesreće je došlo zbog eksplozije na vodnoj turbini, pa je voda pod pritiskom poplavila strojarnicu te je eksplodiralo nekoliko transformatora. Uzrok nesreće je pojava vibracija na vodnoj turbini, zbog čega je popucalo postolje te metalna zaštita turbine.

Kao najveća nesreća može se izdvojiti pucanje brane na hidroelektrani Machchhu na istoimenoj rijeci u Indiji 1979. godine, kada je potopljen cijeli grad Morvi, a prema procjenama je poginulo između 1800 i 25 tisuća ljudi. Uzrok je bila prekomjerna kiša i poplave koje su dovele do raspada zemljanih nasipa ispod brane.

Pucanje brane hidroelektrane Malpasset u Francuskoj 1959. godine također je uništilo dva sela, a poginule su 423 osobe. Razina vode u rijeci podizala se zbog velikih količina kiše, a dio koji je kontrolirao razinu vode bio je zatvoren zbog rekonstrukcije. Iako se taj dio nešto kasnije otvorio, bilo je prekasno jer je pritisak vode bio prejak.

S velikim gubicima suočili su se i Talijani 1963. godine, kada je zbog pucanja brane na hidroelektrani Vajont smrtno stradalo oko 2000 ljudi. Masivni odron s planine Monte Toc pokrenuo je veliki val u jezeru te je voda probila branu i uništila nekoliko sela i gradova.

Podsjetimo, u Hidroelektrani Plat u četvrtak ujutro buknuo je požar na dubini od oko 300 metara ispod površine. Šest radnika je odmah bilo prevezeno u bolnicu dok se za troje tragalo. Policija je navela kako smatra da su ta tri radnika ušla u odvodni kanal koji vodi prema moru kako bi se spasili. Kasnije su pronađena dva poginula radnika, a za jednim se još traga.