Sustav u liječničkoj ordinaciji signalizira da klavocina danas nema, a nema ni nekih drugih lijekova. Građani za brojne lijekove imaju recepte, ali do svoje terapije ne mogu.

'Znam da mi šogorica ima problema isto za jedan lijek. Ne može ga dobiti, a mora ga piti pa su tražili u Sloveniji i ne znam gdje', kazao je Kazimir, kupac u jednoj zagrebačkoj ljekarni za HRT.

'Nema nekih lijekova za tlak, dijabetes, pretilost, nesanicu, osteoporozu i mi se trudimo biti dovoljno opskrbljeni da naši pacijenti ne osjete neke kratkotrajne nestašice. Ako se radi o duljoj nestašici, imamo mogućnost davanja paralele, znači lijeka istog sastava od provjerenih proizvođača', rekla je Irena Špekuljak, mag. pharm. u Gradskoj ljekarni Zagreb.

Na isporuke nekih lijekova, kažu u HALMED-u, čeka se tjednima, pa i mjesecima

'Bilježimo nestašicu u pojedinim skupinama lijekova kao što su lijekovi za bolove, za alergije, za epilepsiju, pojedini antibiotici. Međutim za sve njih imamo zamjene na našem tržištu, dakle lijekove s istim sastavom i istom namjenom. U slučaju da ih i nema na našem tržištu onda se oni nabavljaju iz druge države članice', izjavila je glasnogovorica HALMED-a Ivana Šipić Gavrilović.

Do nestašice dolazi zbog velike potražnje, zastoja u proizvodnji i distribuciji. U HUP-u ističu, problem su niske cijene i velik rast proizvodnih troškova. Prosječna kutija generičkog lijeka stoji malo više od četiri eura.

'Predlažemo da se za sve lijekove koji koštaju do 25 eura, što je 95 posto svih izdanih kutija u Hrvatskoj, podigne cijena za prosječnu inflaciju koja je bila zadnjih godina, znači za nekih 15 posto. Znači za lijekove koji koštaju 1, 2, 3, ili 4 eura predlažemo povećanje od 15 posto. Građani to uopće neće osjetiti, to su lijekovi koji su na osnovnoj listi HZZO-a', rekla je Ana Gongola, predsjednica HUP-ove Udruge proizvođača lijekova.

Osigurač je to, kažu, za adekvatne količine prijeko potrebnih lijekova. Odgovor iz Ministarstva zdravstva još se čeka.