Mladom Đakovčaninu Mateju Šapini medicinski Oscar nije prva, nego jedna u nizu nagrada kojima se okitio na području medicine. Ovaj liječnik s već obranjenom titulom doktora znanosti na pragu je specijalističkog ispita iz pedijatrije. Uz posao u Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, predavač je na dva fakulteta, Medicinskom te Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku. Medicinski Oscar u ruke mu je stigao za originalni znanstveni članak na području istraživanja 'geoprostornog grupiranja dječjeg IgA-vaskulitisa i nefritisa', objavljenog u znanstvenom časopisu Annals of the rheumatic diseases s čimbenikom odjeka 19.103. Pitamo ga da nam jednostavno objasni o čemu se radi.

'Vaskulitis možemo shvatiti kao upalu krvnih žila. Postoje različiti oblici, a kako je cijelo tijelo prožeto krvnim žilama, tako svaki organ može biti zahvaćen. Među vaskulitisima dječje dobi najčešći je IgA, koji se često manifestira promjenama na koži potkoljenice, zahvaćanjem probavnog sustava, zglobova i bubrega. Bolest u pravilu prolazi bez posljedica iako ponovno javljanje nije rijetko. Međutim iznimno je važna zahvaćenost bubrega jer opsežno zahvaćanje može dovesti do kronične bubrežne bolesti i stoga je glavni limitirajući čimbenik', objašnjava u razgovoru za tportal dr. sc. Matej Šapina.

Napominje da je istraživanje dio projekta Hrvatske zaklade za znanost, čija je voditeljica prof.dr.sc. Marija Jelušić, pedijatrica iz KBC-a Zagreb, u kojem je i sam proveo dio vremena tijekom specijalizacije iz pedijatrije.

'Htjeli smo ispitati postoji li prostorno grupiranje IgA vaskulitisa, a koji nastaje vjerojatno kombinacijom različitih uzroka od genske predispozicije, možda potaknut infektivnim i okolišnim čimbenicima', sažima ovaj mladi liječnik i znanstvenik koji na tome ne želi stati.

Balkanska ili endemska nefropatija

'Tek smo zakuhali cijelu priču. Nastavit ćemo dalje. The show must go on', odgovara nam Šapina, dodajući da su tijekom istraživanja zaključili da se ova bolest s većom učestalosti javlja kod djece koja žive oko većih gradova u Hrvatskoj, poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.

'Posebno je zanimljiva procjena pojavnosti nefritisa, nešto češća u području tokova rijeke Drave i Dunava. To je posebno zanimljivo jer postoji nešto što se naziva balkanska ili endemska nefropatija i javlja se uz tok rijeke Save. Tek će nam daljnja istraživanja omogućiti da shvatimo zbog čega je to tako', ukazuje na rezultate istraživanja ovaj mladi liječnik i znanstvenik koji je, kako kaže, sretan i ponosan na to što je mala skupina iz Hrvatske bila prva koja je otkrila ta pitanja tako da se uopće mogu postaviti.

Još dok je sjedio u studentskim klupama u njemu je tinjala želja da završetkom Medicinskog fakulteta ide dalje. Htio je, otkriva nam kroz osmijeh, biti epidemiolog. Tada se još nije ni mogla naslutiti pandemija koronavirusa koja je poharala svijet.

'SARS CoV-2 nije bezopasan virus, a što se svakodnevno može vidjeti u medijskim izvještajima. Ono što se u pozadini ne vidi golem je trud svih onih koji se bave aktivnim liječenjem bolesti, naših infektologa, anesteziologa i intenzivista, kao i svih specijalista iz drugih medicinskih područja.

Na sreću, djeca koja obole od covida dobro prolaze u većini slučajeva. Međutim manji dio njima ima komplicirani tijek bolesti. S obzirom na dugotrajnost pandemije, opservacijska istraživanja omogućuju nam raspoznavanje različitih rizičnih čimbenika kojima bi se mogli predvidjeti ishodi. Nikada ne znamo sve rizične čimbenike i zbog toga nikada ne možemo savršeno točno predvidjeti ishod', govori o aktualnom pandemijskom trenutku Šapina, dodajući da je zbog toga najbolje primjenjivati sve one mjere koje su se do sada pokazale učinkovitima kako bi se smanjila mogućnost zaraze.

Djeca, prevencija, covid

'Zbog mjera kojih su se ljudi držali u prvom valu imali smo manji priljev pacijenata sa zaraznim bolestima, što se s vremenom više ili manje vratilo na staro. Vrhunskom organizacijom rada naše Klinike omogućuje se zdravstvena skrb ne samo covid pozitivnim pacijentima, već i svima ostalima koji zahtijevaju ambulantnu, ali i bolničku obradu i liječenje', kaže.

Na upit o cjepivu, doktor Šapina kaže da je cijepljenje jedno od najvećih medicinskih dostignuća te da je njime smanjena pojavnost brojnih fatalnih bolesti i komplikacija.

'Ljudi su zaboravili koliko bolesti mogu biti opasne ne samo za pojedince, već i za velike skupine. Ono što je nedostatak preventivnih mjera to je što one često ne daju trenutačni učinak, već je potrebno neko vrijeme za to', kaže Šapina te dodaje da cjepiva kao i svi lijekovi prolaze strogu kontrolu od svog razvoja do primjene.

'A za uvođenje lijekova u dječju populaciju kontrole su još strože. Na kraju se rade sinteze znanstvenih istraživanja, koje nazivamo metaanalize, kako bismo s još većom težinom utvrdili njihovu djelotvornost.

U trenutku u kojem se skupi dovoljno znanja o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva te kada stručnjaci koji su specijalizirani za to područje cijepljenja razviju smjernice o tome koga i kada cijepiti, kao i koju skupinu ne cijepiti, definitivno sam za cijepljenje, jednako kao i cijepljenje protiv drugih bolesti protiv kojih se cijepimo', ističe, napominjući da je liječnik, ali postoje oni koji su puno kompetentniji od njega za ovu problematiku.

'Budući da je suvremena medicina utemeljena na dokazima, takve će smjernice za cijepljenje biti pokrivene znanstvenim dokazima, a ne pojedinačnim mišljenjima', zaključuje dr.sc. Šapina.