Oni su najveći poslodavac u istočnoj Slavoniji i Baranji s oko 3100 radnika. Iako se govorilo o egzodusu liječnika iz osječkog KBC-a od kada im je Europska unija otvorila tržište rada, njihov se broj, kažu ovdje, nije promijenio. Stalno netko odlazi, a drugi dolaze.

'Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, srpnja 2013., u prosjeku imamo deset do 15 liječnika godišnje koji odu iz KBC-a. Tu ni jedna godina ne odskače od druge. Bilo je i prije odlazaka, ali je sada naravno u većoj mjeri. No to se dogodilo svim zemljama srednje i istočne Europe', priča za tportal ravnatelj osječkog KBC-a otorinolaringolog Željko Zubčić.

Od kada je prije dvije godine sjeo u ravnateljsku fotelju najveće bolnice istočne Hrvatske, analizirali su rad Uprave, a računica je pokazala kako trenutno ukupno imaju 21 liječnika više nego li u svibnju 2016. Tada ih je bilo 524, a danas broje 545. Omjer medicinskog u odnosu na nemedicinski kadar, hvali se, 75 posto je prema 25. U zadnje dvije godine za 80 ljudi smanjili su broj nemedicinskih zaposlenika, ali je za toliko gotovo povećan broj medicinskih sestara i tehničara.

'Istina je da brojimo oko deset specijalista manje, ali imamo 33 specijalizanta više. Nismo imali problem kao što je bilo u KBC Rijeka gdje je istovremeno otišlo 12 ili 15 anesteziologa', smatra on.

Više od polovine onih koji se odluče za promjenu u ovom KBC-u, analizirali su Osječani, ostaju u hrvatskom zdravstvenom sustavu, bilo bolnicama, domovima zdravlja ili nekoj privatnoj ustanovi.

'Dakle, i dalje su na raspolaganju hrvatskim pacijentima', tumači ravnatelj.

Osječani su, pak, u stalnoj potrazi za stručnim kadrom. Ponekad i bezuspješno. Tako na posljednja dva natječaja za infektologa i pedijatra nije bilo kandidata. Tradicionalno, uočili su već, liječnicima u Osijeku nisu privlačne ni specijalizacije iz hitne medicine. Trpe li zbog toga pacijenti i kolike su im liste čekanja, pitamo ga.

'Uspoređujući s drugim ustanovama, jako dobro stojimo, posebice kod radioloških pretraga', navodi Zubčić ilustrirajući to konkretnim brojkama.

Za mamografski pregled ovdje se čeka do 30 dana, ultrazvuk abdomena isto toliko dok se na CT glave dolazi na red kroz nekih mjesec i pol. Duže se čeka, oko 300 dana na endoprotezu kuka, a na ultrazvuk srca između 150 i 250 dana.

'Nabavili smo potrebnu opremu tako da svakog vrijednog uređaja imamo po dva komada. Ono što možemo, napravimo', iskreno će ravnatelj osječkog KBC-a.

Pritisak na kardiologe

Najveći pritisak pacijenata 'trpe' kardiolozi. Pripisuju to u Slavoniji i Baranji dobrom dijelu načinu prehrane, ali i smanjivanju zdravstvene mreže te broja akutnih kreveta.

'Unazad pet do šest mjeseci dnevno na kardiologiji imamo od 15 do 20 prijema i otpusta. Jako se povećao broj kardioloških, ali i neuroloških bolesnika. To su bolesti današnjice. No, kardiologija ipak prednjači, njima je stvarno problem veliki obim posla', uključuje se u razgovor za tportal i glavna sestra osječke bolnice Nevenka Begić.

Dugogodišnja želja svih zaposlenika ovdje, pak, mogla bi se sažeti u tek nekoliko riječi – preseljenje u bolje prostore. Dok od temelja ne bude izgrađena nova bolnica u Osijeku koja je i kao jedan od strateških ciljeva predstavljena u popularnom Projektu Slavonija, na prostoru današnje bolnice istovremeno je aktivno i po nekoliko pravih gradilišta.

'Stalno se gradi. U svakom trenutku imamo više od deset otvorenih gradilišta. Dobrim smo dijelom uredili dječju psihijatriju. Oftalmologija je sanirana nakon one havarije s curenjem vode', nabraja Zubčić dok hodamo bolničkim krugom prema bivšoj Klinici za neurologiju koja se preselila u zgradu ginekologije.

To je jedno od aktualnih gradilišta na kojem su radovi u samom finišu. Njihovim završetkom ovdje će se useliti Klinika za psihijatriju koja se nalazi u takozvanim barakama. A one će potom, zauvijek otići u povijest. Sravnit će se sa zemljom.

'Bila sam punih 30 godina podrumaš, pa onda barakaš i sada se konačno selimo u čvrsti objekt. Kiša nam više neće padati na glavu', dočekuje nas na gradilištu buduće Klinike za psihijatriju glavna sestra Zdenka Rade.

Muke za pacijente, liječnike te medicinske sestre i tehničare će prestati jer više s nestrpljenjem neće iščekivati vremensku prognozu.

'U planu je i adaptacije Klinike za infektologiju. Krećemo s odjelom C i uvođenjem medicinskih plinova, izmjenom podova, stropova, postavljanjem nove stolarije. Ustrojavamo poluintenzivnu njegu s monitorima. Nakon toga se prebacujemo na odjel D', objašnjava ravnatelj osječkog KBC-a dok dolazimo na tu kliniku.

Bijeli zidovi, zeleni podovi

Radovi su već počeli. Obnova dijelom ide iz donacija. Zadovoljni su liječnici i medicinske sestre što su se stvari konačno pomaknule 's mrtve točke'. Ravnatelju govore kakvu bi boju zidova i podova.

'Bijele zidove kako bismo mogli i sami kasnije nešto pokrpati, ako bude trebalo. Podove zelene', složno odgovaraju Zubčiću koji nas vodi kroz bolesničke sobe i pokazuje u kakvim su uvjetima do sada radili.

Najstariji objekti u sklopu osječkog KBC-a koji djeluje na čak četiri lokacije, potječu još iz 1800-ih godina. U njima je smještena Interna klinika, dermatologija, stara neurologija te Otfalmologija. 'Najmlađa' je među njima zgrada kirurgije i materniteta završena 1983. te nova kirurgija čiju su izgradnju zaustavila ratna događanja pa je dovršena nakon toga.

'Od tada se ništa novo nije napravilo', zbraja on.

Aktivirali su se, dodaje, i s gotovim projektima počeli aplicirati prema europskim fondovima. Za 50 milijuna kuna izgradili bi novu dnevnu bolnicu, a s dodatnih 30 poboljšali pristup objedinjenom hitnom bolničkom prijamu.

'Imamo idejno rješenje. Na istočnom ulazu gradio bi se objekt energetskog A razreda sa 8500 'kvadrata' . U prizemlju bi bio objedinjen hitni prijam, tamo bi se preselio iz prostora sadašnje kirurgije. Na prvom i drugom katu bit će jednodnevna kirurgija dnevne bolnice i hitan laboratorij', objašnjava ovaj osječki otorinolaringolog na čelu KBC-a u kojem se već godinama razmišlja o preseljenju ili izgradnji potpuno nove bolnice. Svjesni su kako je to strateška odluka o kojoj se odlučuje na najvišoj razini, ali dodaju da bi im to pojednostavilo funkcioniranje, znatno smanjilo troškove održavanja i broj osoblja.

Nova bolnica

'Ideja gradnje novog KBC-a prihvatljivija je nadležnim institucijama nego preseljenje koje se predlagalo u primjerice zgradu Eurodoma u Osijeku. Najbolje rješenje je negdje uz brzu cestu, znači na potezu istok-zapad, od Portanove do Juga 2. Sve bi bilo na jednom mjestu, prometno povezano pa hitna pomoć koja dovozi pacijente iz Vinkovaca, Vukovara ili Našica ne bi morala ulaziti u grad kao do sada, a imali bi mogućnost i izgradnje heliodroma. Takav objekt bi bio za idućih sto godina, a procjenjuje se kako bi koštao oko 150 milijuna eura', opisuje Zubčić ideju.

Novouređeni Zavod za bol nešto je, pak, s čime su ponosni. Narudžbe pacijenata ovdje primaju iz cijele Hrvatske. Nakon osam godina stanke, prvi puta KBC je pomogla i Osječko-baranjska županija.

'Uložili su ukupno oko 700.000 kuna prošle godine. S pola milijuna kuna pomogli su da završimo projekt Zavoda za bol te 200.000 kuna uredimo treći kat rodilišta. Osam godina prije toga nije bilo ništa, a imali smo župana liječnika. To su ti apsurdi', zaključuje ravnatelj Zubčić.