Objavljena izlaznost niža je od stope inflacije, koja iznosi 9,8 posto, što naglašava gospodarske pritiske zbog kojih su mnogi Tunišani razočarani politikom gotovo 12 godina nakon revolucije koja je donijela demokraciju.

Izbori su dio niza političkih promjena predsjednika Kaisa Saida otkako je raspustio prethodni parlament s više ovlasti u srpnju 2021. i nakon toga preuzeo gotovo potpunu vlast, počevši vladati dekretima.

Said je ove godine napisao novi ustav kojim smanjuje ovlasti parlamenta slabeći mu utjecaj na vladu ili politike i podređujući ga predsjedniku.

Predsjednik je političke promjene predstavio kao nužne za spas Tunisa nakon više godina političke paralize i gospodarske stagnacije, a u subotu ujutro je pozvao glasače da izađu na izbore.

Međutim, malo Tunišana s kojima je Reuters razgovarao tijekom proteklih tjedana je reklo da ih izbori zanimaju jer novi parlament smatraju nevažnim, a izbore odvraćanjem pažnje od gospodarske krize koja im uništava živote.

Gospodarstvo je tijekom pandemije koronavirusa palo za 8 posto, a oporavak je spor. Vlada traži financijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, koja je uvjetovana nepopularnim rezovima javnih troškova. Kriza je u međuvremenu izazvala nestašice hrane.

Političke stranke koje su prevladavale u prošlom parlamentu, izabranom 2019. s izlaznošću od otprilike 40 posto, optužile su Saida za državni udar zbog raspuštanja parlamenta prošle godine i uvođenja autoritarizma.

Prema novom izbornom zakonu, koji je Said donio dekretom, političke stranke imale bi mnogo manju ulogu u izborima čak i da su u njima sudjelovale. Stranačka pripadnost nije bila navedena na glasačkim listićima pored imena kandidata.

Predsjednik izborne komisije Farouk Bouasker, koji je objavio podatke o izlaznosti, rekao je da je "skromna, ali ne i sramotna", a kao razlog naveo je novi izborni sustav i izostanak plaćenih predizbornih kampanja.