Pokraj jame Jazovke, kod Sošica na Žumberku, danas je misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast civilima i pripadnicima vojnih postrojba NDH koje su jugoslavenski partizani ubili tijekom Drugoga svjetskog rata i neposredno po završetku rata, te bacili u jamu-masovnu grobnicu, koja je otkrivena 1990.
U jamu su partizani bacili tijela pripadnika postrojba NDH-a koje su ubili nakon bitke kod Krašića u siječnju 1943. te u svibnju i lipnju 1945., kao i tijela ubijenih ranjenika, medicinskog osoblja i časnih sestara odvedenih iz bolnica 1945. godine. Dosad je na prvoj razini, na 40-ak metara, otkriveno oko 440 kostura tih žrtava.
'Spomen-pohod Jazovka' tradicionalno 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, organizira udruga Hrvatski obredni zdrug - Jazovka.
'Dokle god mi dolazimo na Jazovku koja je postala simbolom svih hrvatskih stradanja, ne dopuštamo da se zlodjela nad našim narodom zaborave', rekao je na komemoraciji predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga - Jazovka Boris Prebeg. Na mjestu masovne grobnice Jazovka okupljaju se po 22. puta, služe misu te odaju počast žrtvama 'titoističkog komunističkog režima', dodao je.
'Stojimo nad ovom jamom punom ljudskih ostataka i pitamo se tko je pobio sve te ljude. Zar je moguće da su pobijeni samo zato što su voljeli hrvatsku državu? Zar je moguće da i danas uoči 21. obljetnice samostalne države Hrvatske mi ne znamo pravu istinu', upitao je Prebeg.
Napomenuo je kako na današnjem odavanju počasti žrtava zločina kod jame Jazovka nema nikoga od predstavnika državne vlasti, te ocijenio kako se ni aktualna vlast ni sve prijašnje vlasti 'nisu željele suočiti s istinom i raščistiti s prošlošću'.
Pokraj jame pročitan je 'zahtjev vlastima Republike Hrvatske'. U njemu se u ime hodočasnika Spomen-pohoda na Jazovku i sve 'jazovke' diljem Domovine i tuđine - ponovno pita - zašto politička predvodništva Hrvatske 'zdušno i pokorno' provode sve naloge Europe, ali nikako ne pokreću niti jedan istražno-sudbeni postupak o jugokomunističkim zločinstvima premda takve postupke zahtjevaju rezolucije Vijeća Europe te Deklaracija Hrvatskog sabora.
U Zahtjevu vlastima, uz ostalo, se navodi kako je preduvjet ozdravljenja našeg društva i države lustracija i ukidanje Zakona o oprostu.
Misu zadušnicu pokraj Jazovke predvodio je mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, ističući kako se ovdje spominjemo događaja ispunjenih nečovječnim i bezosjećajnim postupcima komunističkih vlasti, trpljenjem i nepravdama koje su obilježile našu hrvatsku domovinu neposredno nakon Drugoga svjetskog rata.
'Ovo je mjesto postalo simbolom duboke rane u dušama Hrvata', istaknuo je.
Na misi i molitvi sudjelovalo je i 15-ak rimokatoličkih i grkokatoličkih svećenika, a za žrtve muslimanske vjere molio je Admir ef. Muhić, izaslanik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Na odavanju počasti žrtvama, po podatcima organizatora, okupilo se između 500 i 700 predstavnika udruga, pravaških stranaka i rodbine ubijenih te građana koji svake godine odaju počast žrvama. Udruge Hrvatski obredni zdrug - Jazovka i Macelj položili su zajednički vijenac a vijenac su po prvi put zajedno položili i predstavnici pet pravaških stranaka.
Prema podacima Hrvatskog leksikona, Jazovka je prirodna jama pokraj sela Sošica u Žumberačkom gorju, u koju su početkom 1943. partizani ubili i u nju bacili oko 250 ustaša koji su bili smješteni u Krašiću. Tijekom 1945., nakon završetka Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti bez suđenja ubijaju i u Jazovku bacaju zarobljene ustaše i domobrane, te ranjenike i civile. Medijsko otkriće Jazovke u lipnju 1990., bilo je neposredan povod osnivanju Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, te Društva za istraživanje ratnih i poratnih zločina i rehabilitaciju osuđenih osoba, navodi Hrvatski leksikon.
