Europska komisija zadovoljila se suhoparnim priopćenjem o audiovizualnom servisu kao 'ključnom mjestu europske demokracije' čestitavši usput grčkoj vladi na najavi o stvaranju nove radiotelevizije. Nešto rječitija bila je francuska ministrica kulture Aurélie Filippetti koja je izjavila da crni ekran javne televizije 'tragičan simbol', a međunarodna udruga Reporteri bez granica pozvala je grčku vladu na reviziju tako nagle odluke te se otvoreno pita štedi li grčka vlada na demokratskim vrijednostima. Njemačka vlada, koju mnogi vole vidjeti kao simbol mjera štednje, samo je ponovila da se radi o internoj odluci grčke vlade.

No može se pronaći i manje konsterniranih reakcija, i to u samoj Grčkoj. Libération tako prenosi izjavu poznatog novinara Yannisa Pretenderisa iz dnevnih novina Ta Nea koji tvrdi da je 'jako zabavno ustvrditi da su ti koji danas ustaju protiv zatvaranja javne televizije isti oni koji su je jučer prozivali organom vladine propagande' Povjesničar Nikolas Bludanis također smješta odluku grčke vlade u pripadajući kontekst: 'Nije baš kao da smo ukinuli BBC. ERT je iznosio samo jedno gledište, i to ono vlade koja je trenutno na poziciji. Osobno, jako sam zadovoljan da ne moram više plaćati za to čudo. Radi se o najkorumpiranijem i najdisfunkcionalnijem državnom aparatu.' Filios Stangos koji je nekoć radio za nacionalnu televiziju osvrnuo se na nepotizam unutar medijske kuće ponovivši da su svi zaposlenici dolazili posredstvom političkih stranaka Pasoka i Nove Demokracije te da bi se pri svakoj promjeni vlasti zapošljavalo podobne, što je u konačnici i dovelo do prekomjernog broja zaposlenika od skoro 2700. 'ERT treba ozdraviti, radi se anakronom organizmu, ovisnom o moći u kojem ne obitavaju najkvalitetniji kadrovi', zaključuje Stangos. Na izrečene komentare moguće je iz domaće vizure samo dodati da fenomen administrativnog mamuta, preskupog, neodrživog i veoma upitne učinkovitosti u pogledu javnog servisiranja, nije nikakva grčka specifičnost.

Prema planu grčke vlade, nova javna televizija brojit će oko 1200 zaposlenika, a proračun će joj iznositi 100 umjesto nekadašnjih 300 milijuna eura. Čak je i promjena direkcije znakovita. Naime, na čelo novo kuće bi, po napisima grčkih novina, mogao doći Joanis Tentes koji trenutno upravlja nacionalnim centrom za borbu protiv korupcije. Zapravo ostaje vidjeti hoće li premijer Antonis Samaras uspjeti odoljeti dobrano uhodanoj praksi zapošljavanja istomišljenika i ostalih pripadnika vlastite interesne struje u budući javni servis. No ne valja smetnuti s uma da je i sama odluka o ukidanju javne televizije među ostalim i dobar pokazatelj političkog oportunizma vladajućih.

Trojka od Grčke zahtijeva jasnu listu rezova u javnom servisu. No kako je prema Ustavu zabranjeno uručiti otkaze zaposlenicima javne uprave, podsjeća povjesničar Nikolas Bludanis, jedini način je bio ukinuti određeni servis. Tako će se po prvi put među 1,6 milijuna nezaposlenih Grka naći i državni činovnici. Ostali svi dolaze iz privatnog sektora jer se dosad nije htjelo 'dirati svetu kravu javnog servisa napučenu stranačkim ljudima'. Zaključni komentar Libérationa o velikoj većini grčkih činovnika koji su zaposleni na političkoj osnovi, a ne na temelju kompetencija i bez ikakvih realnih potreba, u domaćem kontekstu zaista ne treba previše objašnjavati.