'Bio je to jedan od najkrvavijih konflikta koji su pratili raspad Jugoslavije, čije se posljedice i danas osjećaju u regiji', piše Der Tagesspiegel u članku posvećenom početku rata u Bosni i Hercegovini. 'Jedna je generacija u međuvremenu odrasla u miru, no većina se tih društava i dalje oporavlja od rata. Nesvrstana Jugoslavija Josipa Broza Tita bila je relativno liberalna, socijalistička država. Postojala je sloboda kretanja, razina obrazovanja bila je visoka, mnoge su tvrtke u samoupravljanju bile ekonomski uspješne, a milijuni zapadnih turista ljetovali na Jadranu', piše na početku članka Der Tagesspiegel.

Nakon Titove smrti 1980., u vakuum moći ušli su nacionalisti, ponajviše u Srbiji i Hrvatskoj, smatra berlinski dnevnik, a 'zastarjela industrija i politički raskoli pripremili su teren za ratove raspada, koje je u najvećoj mjeri pokretao srbijanski moćnik Slobodan Milošević'. Spominju se i etnička čišćenja, Haški tribunal te kao finalni čin 'rat Srbije protiv autonomne pokrajine Kosovo'.

Njemački list komentira da su danas na području bivše Jugoslavije 'ugroženi i ekonomski i demokratski napredak', što se ogleda, između ostaloga, u visokoj nezaposlenosti mladih koji masovno napuštaju nastale države te u 'školskim udžbenicima koji svugdje reproduciraju nacionalističke ratne mitove'.

'Siromaštvo, korupcija, kleptokracija, nepotizam, etnički instrumentaliziran nacionalizam i sve jači islamski fundamentalizam prijete socijalnom miru država Zapadnog Balkana', konstatira Der Tagesspiegel.

Ističe se da je pristup Europskoj uniji trenutačno jedina perspektiva za budućnost te da su Kosovo i BiH de facto pod međunarodnom upravom koja 'košta milijarde, ali taj novac ne stiže do stanovništva'. Kriza EU-a dodatno komplicira situaciju, smatra berlinski list te donosi kratki pregled u svakoj od država nastalih na području socijalističke Jugoslavije.

Sloveniju opisuju kao 'slavensku, ali kulturalno s dahom Italije, a administrativno s porcijom Italije' te kao republiku koja se smatrala ekonomski iskorištavanom u Jugoslaviji. Slovenija je ipak 'primjer za sve ostale' s obzirom na to da ima najviša prosječna primanja.

Hrvatska je pak imala sreću ulaska u posljednji trenutak u EU 2013., 'taman prije nego što su briselska vrata na neko vrijeme zatvorena'. Ističe se da se od rata oporavio turizam i dijelovi industrije, da je tek nedavno dosegnuta gospodarska razina iz 1989. te da je nezaposlenost mladih vrlo visoka.

'Reforme se odugovlače dok se vladajuće koalicije međusobno blokiraju, poput aktualne vlade sastavljene od desnonacionalističkog HDZ-a i desnocentrističkog Mosta. Optužbe o starim mrežama i nepotizmu toliko su endemične koliko je u međuvremenu splasnulo oduševljenje članstvom u EU-u kao čudesnim lijekom za sve', piše Der Tagesspiegel i zaključuje da je Hrvatska 'zemlja između poricanja, političkog folklora i nade u modernizaciju'.

BiH je pak opisana kao 'zemlja koja izaziva najviše briga u regiji', iz koje većina mladih želi otići, a 'gospodarstvo je uništeno strateški promašenom privatizacijom'. Srbija je pak predstavljena kao država u kojoj 'populisti i nacionalisti truju društvenu klimu', a česte su i provokacije prema Hrvatskoj.

'Kosovo se nalazi u tihom propadanju', spominje se i kičasti 'trometarski spomenik Billu Clintonu na jednom prištinskom bulevaru', siromaštvo i brojne obitelji rezultiraju velikom pritiskom iseljavanja, a kao jedino pozitivno izdvaja se to što su vodeći kosovski mediji, poput lista Koha Ditore, slobodni.

'Makedonija je zarobljena u političkom natezanju', a za EU je jedino važna stabilnost vlade zbog toga što 'predstavlja tampon zonu u izbjegličkoj krizi'. Crna Gora je pak razapeta između EU-a i Rusije, a zemljom od 1991. vlada u raznim varijantama Milo Đukanović, kojeg se sumnjiči za korupciju.

Der Tagesspiegel zemljama Zapadnog Balkana pridodaje i 'Albaniju, siromašnu jadransku državu’ koja se osjeća zaboravljenom i prevarenom od Europske unije, 'što krije opasnost okretanja prema Moskvi'.