'Mi smo bili ti koji su se uvijek mogli osloniti na činjenicu da će naši NATO partneri stajati uz nas u hitnim situacijama i da će ustati i boriti se s nama za našu slobodu i sigurnost u Njemačkoj', rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) tijekom posjeta Litvi ranije ovog tjedna.

U više navrata se posljednjih mjeseci ministar očitovao na sličan način – Njemačka sada mora podržati svoje partnere jednako kao što su zapadne zemlje podržale nju kad joj je gorilo pod nogama. Ako je suditi po tome, planirano stacioniranje vojnika u Litvi logičan je potez. Ipak, rijetko tko je očekivao ovakav razvoj događaja. U kontekstu NATO samita koji se u srpnju održava u Litvi, moglo bi se otvoriti potpuno novo poglavlje u povijesti Bundeswehra (Njemačke oružane snage).

Bundeswehr je u Litvi prisutan već šest godina. Njemačka ondje predvodi multinacionalnu borbenu skupinu NATO-a s oko 800 njemačkih vojnika. Međutim, dosad su se u to uključena vojna udruženja mijenjala otprilike svakih šest mjeseci, zajedno s njihovom opremom - transfer je to koji se se smatra logistički složenim.

Prošle je godine njemačka vlada obećala Litvi dodatnu potporu u obliku pune borbene brigade nakon ruskog napada na Ukrajinu. Međutim, na licu mjesta nalazilo se samo zapovjedništvo s oko 20 vojnika. Ostatak brigade ostao je u pripravnosti u Njemačkoj.

U Litvi su u međuvremenu opetovano pozivali na stacioniranje dodatnih vojnika. Litvanski političari su naime strahovali da bi premještanje trupa iz Njemačke u slučaju ruskog napada moglo trajati predugo.

Sada je Pistorius najavio konkretnije korake, a na šefu NATO-a je hoće li prihvatiti njemačku ponudu. Litva je pak rekla kako je spremna osigurati potrebnu infrastrukturu.

Politolog i stručnjak za obrambenu politiku Gerharda Mangotta rekao je za BR24 kako trajno stacionirana brigada značajno jača ostale trupe u zemlji. Za litvansku vladu to je svojevrsno dodatno osiguranje, a stručnjak smatra da će tamošnjem stanovništvu prisutnost vojnika također vjerojatno imati psihološku važnost.

Prošle je godine na samitu u Madridu NATO lansirao novi strateški koncept. Prema njemu se, između ostalog, predviđa da se oružane snage Saveza dodijele određenim regijama kako bi ih mogle braniti u hitnim slučajevima.

Bivši vojni povjerenik i sadašnji predsjednik Društva za sigurnosnu politiku Hans-Peter Bartels pak kaže da mu je drago što je Pistorius raščistio to pitanje u interesu Litve i NATO-a. Međutim zadatak Litve da osigura potrebne kapacitete bit će poprilično zahtjevan.

S druge strane, kritike najnovije odluke njemačkog ministra dolaze iz njemačke Lijeve stranke. Žaklin Nastić tako smatra da se ovim potezom savezna vlada oslanja na 'vojnu eskalaciju' umjesto na diplomaciju.

Jasno je da nikad dosad nije postojao takav oblik stacioniranja vojnika Bundeswehra u inozemstvu. Iako postoje brojna mjesta vanjskih službi, samo je jedna borbena jedinica stalno stacionirana izvan granica zemlje - Jägerbataillon 291 u Illkirch-Graffenstadenu u Francuskoj. Međutim, općina se nalazi neposredno na granici s Njemačkom, a ne na istočnom krilu NATO-a.

Zapravo, čini se da je najava ministra obrane iznenadila mnoge u vojsci, a popis otvorenih pitanja je dugačak. Trenutačno nije poznato kakav bi točno sastav brigade trebao biti. Dakle još nije jasno hoće li se cijele postrojbe Bundeswehra u potpunosti preseliti ili će u Litvu uputiti pojedini vojnici na određena radna mjesta i na određeno vrijeme.

Ne znaju se ni lokacije na kojima bi se njemački vojnici trebali stacionirati. Sigurno je samo da bi vojnici trebali biti spremni na neko vrijeme preseliti s obiteljima u Litvu.

FDP-ova stručnjakinja za obranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann je u tom kontekstu kritična prema novim planovima. Ističe da nije riječ samo o slanju vojnika u Litvu, već i o omogućavanju svakodnevnog života njihovim obiteljima. Između ostalog se, kaže, postavlja pitanje hoće li u budućnosti u Litvi postojati njemačke škole i vrtići.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane je pak napisao kako je raspoređivanje trupa na teritoriju istočnih NATO saveznika primjereno i proporcionalno ruskim manevrima. Stacioniranje vojnika je, kako kaže, odgovor na značajno pogoršanje sigurnosnog okruženja koje je uzrokovala Rusija.

Njemačka, dodaje, ostaje privržena osnovnim načelima Temeljnog akta NATO-a i Rusije iz 1997. Ni Njemačka ni NATO nisu ih jednostrano poništili ili opozvali. 'Ruski agresorski rat je duboko nepoštivanje vrijednosti i načela Temeljnog akta NATO-a i Rusije, koji između ostalog uključuje i odustajanje od prijetnje i uporabe sile te poštivanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta svih država', objašnjava.

Međutim, prema politologu Gerhardu Mangottu, dokument je postao irelevantan za NATO nakon ruskog napada na Ukrajinu. I Hans-Peter Bartels opisao je na tragu toga dokument kao otpad.