Sudjelovanje hrvatskog predsjednika Vlade zanimljivo je u kontekstu domaće politike jer nas je u NATO-u obično predstavljala predsjednica. Kolinda Grabar Kitarović sada je zauzeta kampanjom za novi predsjednički mandat pa nema vremena otići na veliki samit organizacije u kojoj je radila prije dolaska na čelo Hrvatske. Neki smatraju da predsjednica ne ide na samit jer se boji da će dobiti packe od američkog predsjednika zato što Hrvatska ne ispunjava obavezu od najmanje dva posto izdvajanja za obranu, na čemu inzistira Donald Trump. On već dugo kritizira NATO-ve saveznike da ne snose svoj dio tereta za obranu. Na prošlogodišnjem sastanku na vrhu spomenuo je i mogućnost povlačenja iz tog saveza ako druge članice ne povećaju potrošnju.

Uoči sastanka čelnika u Londonu povodom 70. obljetnice NATO-a, glavni tajnik Jens Stoltenberg pohvalio se povećanjem izdvajanja članica za obranu. Potrošnja za obranu u europskim saveznicima i Kanadi povećala se za 4,6 posto, a ovo je peta uzastopna godina rasta. Glavni tajnik također je potvrdio da više saveznika ispunjava smjernice o trošenju dva posto BDP-a na obranu. Ove godine devet saveznika ispunit će smjernice u odnosu na samo tri zemlje koje su ispunjavale te zahtjeve prije samo nekoliko godina. Hoće li te brojke zadovoljiti Trumpa, vidjet ćemo za vrijeme samita.

Postoje mišljenja da je povećanje izdvajanja postignuto samo zahvaljujući zahtjevima jedne saveznice - Sjedinjenih Američkih Država. Stoltenberg tvrdi da je Trump u pravu kada traži da Europa i Kanada više izdvajaju za obranu jer se NATO u današnje vrijeme suočava s novim prijetnjama i izazovima: Rusijom, Islamskom državom, ratom u Siriji, kibernetičkim prijetnjama, promjenom balansa moći na globalnoj razini... Veći izdaci za obranu važni su za sve jer tako osnažuju obrambene sposobnosti u kontekstu izazova vremena, a ne zato što to tako kaže SAD, objasnio je Stoltenberg u petak.

Međutim možda najveći izazov za NATO danas je onaj koji dolazi iznutra, a riječ je o neslozi među partnerima. Pod predsjednikom Donaldom Trumpom, Sjedinjene Američke Države vode politiku koja zazire od multilateralizma na kojem počiva NATO, a izjave francuskog predsjednika Macrona o moždanoj smrti i ponašanje Turske, nezadovoljne zato što joj NATO ne pruža podršku u operacijama protiv Kurda u Siriji, razlog su za zabrinutost. Ljutiti turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan navodno se protivi novom obrambenom planu NATO-a za Baltik i Poljsku, sve dok se ne usvoji plan za obranu Turske od 'terorističke prijetnje' kurdskog YPG-a. U međuvremenu je zabrinuo saveznike kupovinom ruskog raketnog sustava S-400 i sve bližim odnosima s Moskvom.

Nemir je u savez unio i Macron, a sada tvrdi da je njegova izjava bila poziv na buđenje.

'Mir u Europi, situacija nakon INF-a (Sporazuma o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa, op.a.), odnos s Rusijom, pitanje Turske - tko je neprijatelj? I zato kažem: sve dok ta pitanja nisu riješena, ne pregovarajmo o podjeli troškova i tereta; ili ovo ili drugo', poručuje Macron, a u svojoj agendi ima i ideju o stvaranju vojske Europske unije koja bi bila neovisna o NATO-u. Kada se svemu tome doda gunđanje s druge strane Atlantika, iz Trumpove Amerike koja je dovoljna sama sebi, sva je prilika da nas čekaju iznimno zanimljiva dva dana u Londonu.

Posebno velik posao imat će glavni tajnik Stoltenberg jer će morati pokušati svesti suprotstavljene interese pod zajednički nazivnik.

Stoltenberg poručuje da ovo nije prvi put da unutar organizacije postoje ozbiljna razmimoilaženja.

'Neslaganja je bilo i 50-ih godina, tijekom Sueske krize, bilo ga je i 2003. godine, tijekom Zaljevskog rata, a ima ga i danas kada su u pitanju klimatske promjene ili situacija u Siriji. Snaga NATO-a je u tome da možemo nadvladati naše neslaganje', kazao je Stoltenberg na konferenciji za medije uoči sastanka na vrhu. Tvrdi da se svi saveznici slažu da žele jačati NATO, a posebno njegovu političku dimenziju. Nesporazumi, obrazložio je, ne narušavaju smisao NATO-a, a to je zajednička obrana. 'Sigurnosni interes je to da smo zajedno jer smo tako sigurniji nego sami', poručuje glavni tajnik.

NATO je osnovan kao savez zajedničke obrane od prijetnje iz Moskve, a sada se opet najveća pozornost posvećuje toj zemlji iako postoje razmišljanja da bi trebalo usmjeriti prioritete u drugom smjeru.

Stoltenberg priznaje da nema neposredne opasnosti, ali isto tako naglašava da je ponašanje Rusije strateški izazov jer vide državu koja investira u nove mogućnosti, posebno u pogledu nuklearnog naoružanja. Također je naglasio da se sve članice slažu da je Rusija prekršila INF razmjestivši rakete tako da mogu doseći europske gradove u minuti. Priznao je i to da Rusija nije bila agresivna protiv zemalja članica NATO-a, ali je bilo agresivnih akcija iz te zemlje protiv susjeda, navevši primjere Gruzije i Moldavije.

'Moramo biti spremni odgovoriti na bilo koju potencijalnu prijetnju, ne samo jednu', ističe Stoltenberg važnost da se ne podcijene aktivnosti Rusije.

Slikovito je opisao odnos s Rusijom kao dvotračnu cestu. S jedne strane ulaže se u vlastite obrambene sposobnosti, ali se s druge strane razgovara i pregovara s Rusijom, jer je riječ o susjedu koji je tu i nikamo neće otići, o temama koje su važne objema stranama, poput INF-a ili stanja u Ukrajini.

'Dijalog je važan i nije znak slabosti NATO-a', naveo je Stoltenberg.