Predstavljajući pred saborskim odborom izvještaj o radu državnih odvjetništava u 2011., Bajić je istakao kako je iza USKOK-a najuspješnija godina rada u kojoj su iz 1.184 prijave uslijedile 292 optužnice, koje su u 97 posto slučajeva završile osuđujućim presudama.

'Pokazalo se da je procjena USKOK-a izuzetno dobra', pohvalio se Bajić, a slične podatke istaknuo je i u slučaju DORH-a, kod kojeg je 87, 3 posto postupaka na sudovima završilo osuđujućom presudom.

No iako DORH pokazuje dobre statističke rezultate na sudu, statistike kaznenih prijava pokazuju probleme i u radu policije, ali i poteškoće s kojima se susreće DORH. Naime, kako je Bajić pojasnio članovima odbora lani je zabilježen porast broja podnesenih kaznenih prijava za tri posto, i to prije svega protiv nepoznatih počinitelja (za 11 posto). 'Upravo zbog toga, već imamo neke sastanke s policijom i Ministarstvom unutarnjih poslova kako bi pojačali njihovu istraživačku djelatnost', rekao je Bajić

Pojedinim članovima odbora u oko je upala i statistika koja govori o odbačaju prijava. Prošle 2011. bilo je čak 45 posto odbačaja, što je najveći postotak u zadnjih deset godina.

Bajić je objasnio da se dio tog postotka može zahvaliti i velikom broju prijava građana koji se žale na sudske ili uprave odluke, pri čemu im 'taj kazneni postupak služi kao zadnja mogućnost da ostvare prava koja smatraju da imaju'.

Drugi dio odbačaja Bajić je pak opravdao činjenicom da su prijave iz kaznenog prebačene u prekršajni postupak koji je obustavljen, jer se za istu stvar ne može procesuirati u različitim postupcima.

Takvo objašnjenje nije posve prihvatio predsjednik Odbora za pravosuđe Josip Kregar, poručivši DORH-u da mora poraditi na selekciji prioriteta. 'Trošenje vremena i energije na za društvo manje opasna i neznačajna djela znači zakočiti rad DORH-a, a posebno USKOK-a', rekao je Kregar poručivši da bi DORH među svoje prioritete morao staviti i rješavanje pretvorbenog kriminala, posebice jer po tom pitanju postoje 'velika očekivanja javnosti'.

Spominjući statistike, Bajić se dotaknuo i oduzimanja imovinske koristi, pri čemu je kazao kako su tužiteljstva kroz 82 mjere lani zamrznula 255 milijuna kuna, od čega je oduzeto 79 milijuna kuna. Što se pak tiče broja prisluškivanja, DORH je lani uputio 729 zahtjeva za mjere tajnog praćenja i prisluškivanja, pri čemu su suci istrage prihvatili njih 728, i to protiv 1781 osobe, a godinu ranije (2010) to bilo protiv 2.534 osobe.

BAJIĆ: VJERUJEM DA SMO RADILI ZAKONITO I USTAVNO

Iako se Bajić na samoj sjednici odbora nije dotaknuo sve glasnijih spekulacija o tome da bi Ustavni sud mogao dokinuti pojedine odredbe Zakona o kaznenom postupku, pri čemu postoji bojazan da bi u uvodu mogli pasti i neku zvučni postupci, svoja kratka razmišljanja državni odvjetnik podijelio je s novinarima nakon same sjednice.

Upitan boji li se da bi neki veliki predmeti mogli pasti u vodu, Bajić je kazao da će 'o tome odlučivati Ustavni sud, a ne državno odvjetništvo'.

'Da mi odlučujemo, ne bi bilo promjena', rekao je Bajić.

Na opasku novinara da je i sam spomenuo bojazan da bi se neke odluke sudova i presude u korist DORH-a mogle naći na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, Bajić je kazao 'da mu ne pada na pamet komentirati odluke Ustavnog suda, jer bi se to moglo protumačiti kao pritisak na sud'.

Uvjeren je da je DORH radio 'zakonito i ustavno', no priznao je da rad državnih odvjetništava 'uvijek može biti bolji'.

Novinari su iskoristili priliku i Bajića upitali u kojoj je fazi nagodba s HDZ-om.

'Ja sam o tome čitao u novinama, a mi smo na web-stranici dali priopćenje o tome. Nije bilo razgovora o nagodbi', rekao je Bajić potvrdivši i informacije koje je o tome još prošli tjedan dobio tportal.