Na izbore će i birači u tri od četiri zemlje Višegradske skupine, koja se nameće kao glavna oporba njemačko-francuskoj mainstream struji Europske unije i odakle stižu česte kritike na račun rada briselskih eurokrata.

Tako će na kušnju pred birače - nama posebno zanimljiva zbog spora oko Ine - iliberalna vlast Viktora Orbana u Mađarskoj, kao i problematični ultrakonzervativci iz Poljske okupljeni u stranku Pravo i pravda te kontroverzni češki predsjednik Miloš Zeman. Hrvatska će s posebnom pažnjom ove godine, osim mađarskih, pratiti izbore u Sloveniji.

Pred birače će u ožujku u Rusiji i kremaljski vladar Vladimir Putin.  

Krenimo redom.

Predsjednički izbori u Češkoj 12. i 13. siječnja

Novom mandatu se nada, kako ga opisuje Politico.eu, napadno politički nekorektni Miloš Zeman. Bivši komunist poznat je po svojim protumuslimanskim i protumigrantskim stavovima, sklon je psovkama i alkoholu, a novinare ne može vidjeti ni nacrtane. Jednom se pred svima hvalio drvenom puškom na kojoj je stajao natpis 'za novinare'. Nije se pritom libio demonstrirati kako bi je upotrijebio.

Ako Zeman pobijedi, a populist Andrej Babiš formira stabilnu vladu, Europska komisija mogla bi dobiti nove populističke glavobolje. Zemanov glavni izazivač je Jiri Drahoš, bivši predsjednik Češke akademije znanosti. Za vrat im puše Mirek Topolanek, bivši premijer i sudionik famoznih Berlusconijevih bunga-bunga zabava.

Talijanski opći izbori - 4. ožujka

Talijani će prvi put na birališta po novom izbornom zakonu koji favorizira koalicije pred samostalnim strankama. Zakon je udar na populistički pokret Pet zvijezda, kako oni sami tvrde, tako da ih se onemogući u preuzimanju vlasti. Ankete predviđaju da će postati najjača stranka u zemlji, ali i da će teško do vlasti, za koju će im biti potrebno osvojiti preko 40 posto glasova.

Na izborima s velikim ambicijama opet sudjeluje Silvio Berlusconi, koji je doslovno potjeran s vlasti 2013. godine pod optužbama za korupciju.

>>> Pitali smo naše eurozastupnike hoće li u 'Europi više brzina' Hrvatska ostati u leru

>>> AfD, Kurz, Babiš: Novi desni populizam uvukao se u srce Europe

Izbori na Siciliji u studenom pokazali su da bi mogao izaći kao ukupni pobjednik ako objedini desnicu i udruži se sa Sjevernom ligom Mattea Salvinija te drugim manjim strankama. No Salvini još kalkulira jer smatra da potencijalni partner ima problema s vezivanjem pa traži potpisivanje predbračnog ugovora, na što pomlađeni 81-godišnji Berlusconi još ne pristaje. Salvini strahuje da će ga Berlusconi izdati i u konačnici koalirati s ljevicom. U talijanskim medijima Salvini je često izjavljivao da mu je cilj odvesti Berlusconija pred javnog bilježnika kako bi ovjerili koaliciju. Očito nije čuo za Božu Petrova.

Ruski predsjednički izbori – 18. ožujka

Vladimir Putin traži još jedan šestogodišnji mandat kao predsjednik Rusije. Na vlasti je kao predsjednik i premijer već gotovo 18 godina. U tom naumu nema ozbiljne konkurencije jer svakog iole ozbiljnijeg kandidata eliminira i prije nego dođe u mogućnost da se kandidira, kao što je to slučaj s Aleksejem Navalnim.

Preostala konkurencija tu je tek kozmetike radi, poput Ksenije Sobčak, bivše pin-up djevojke i posvuduše s društvenim vezama koje sežu upravo do Kremlja. Stoga je Putin na dobrom putu da postane najdugovječniji ruski vođa još od sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Staljina.

Mađarski parlamentarni izbori - proljeće 2018.

Desno populistički Fidesz premijera Viktora Orbana će po svojoj prilici zadržati vlast. Stranka puca na dvotrećinsku većinu kako bi mogla mijenjati ustav.

Krajnje desni Jobbik joj je glavni rival. Razjedinjena ljevica nema šanse te neki čak zagovaraju, do sada nezamislivu, zajedničku frontu s Jobbikom kako bi se srušilo Orbana.

Veliku ulogu na izborima imat će i George Soros, mađarsko-američki milijarder koji proziva Orbana da je opasni autokrat. Orban, nekoć Sorosev stipendist, optužio je svog bivšeg dobročinitelja da koristi 'predatorske nevladine organizacije' kako bi preplavio Europu migrantima i stvorio 'transnacionalno carstvo'. S druge strane Soros je izdvojio nove milijarde dolara i neće se libiti potrošiti ih kako bi naštetio Orbanu.

Poljski lokalni izbori - krajem 2018.

Godinu dana prije lokalnih izbora vladajuća Pravo i pravda (PiS) Jaroslawa Kaczynskog krenula je u kontroverznu izmjenu izbornog zakona. Oporba smatra da time PiS nastoji povećati si šanse na izborima. Promjene izbornog zakona jedna su od kontroverznih mjera, zajedno s reformom pravosuđa, koje su se našle na udaru Europske komisije. Zbog spomenutih mjera Europska komisija pokrenula je i postupak na osnovi kojeg bi Poljska mogla ostati bez prava glasa u europskim institucijama.  

Slovenski parlamentarni izbori – srpanj

Ne toliko ostatku europskog kontinenta, ali nama u Hrvatskoj svakako su najzanimljiviji slovenski izbori koji će biti vrlo neizvjesni. Prema anketama, blago vodi SDS Janeza Janše ispred Socijalnih demokrata. Stranka Mire Cerara je treća, a Demokratska stranka umirovljenika Slovenije ministra vanjskih poslova Karla Erjavca, koji skuplja političke bodove oštrom kritikom Hrvatske, četvrta je i opet bi mogla odigrati ključnu ulogu pri formiranju vlade. Bez obzira koja kombinacija pobijedi, teško je očekivati da će se promijeniti slovenski stav prema arbitraži.    

* * *

Ostali izbori u Uniji ove godine:

Ciparski predsjednički izbori — 28. siječnja

Finski predsjednički izbori — 28. siječnja

Švedski opći izbori — 9. rujna

Latvijski parlamentarni izbori — do 6. listopada

Luksemburški opći izbori — 17. listopada

Irski predsjednički izbori — do studenoga