Stoltenbergov trenutni mandat istječe 1. listopada, a trebao je preuzeti dužnost guvernera središnje banke svoje rodne Norveške do kraja 2022. godine.

Na pitanje u srijedu hoće li ostati glavni tajnik NATO-u, Stoltenberg je rekao da takvu odluku trebaju donijeti zemlje članice.

Ruska invazija na Ukrajinu, koju Moskva naziva "specijalnom operacijom", dovela je do najveće izbjegličke krize u Europi od Drugog svjetskog rata, dok su zapadne zemlje počele preispitivati iz temelja svoje obrambene politike.

Stoltenberg, ekonomist po obrazovanju i bivši čelnik norveške Laburističke stranke, bio je norveški premijer od 2000. do 2001. te od 2005. do 2013.

Godinu dana kasnije postao je glavni tajnik NATO-a, a ranije je bio i na pozicijama norveškog ministra financija i energetike.

Norveška vlada prošlog mjeseca imenovala je zamjenicu šefa središnje banke Idu Wolden Bache guvernerkom Norges Banke na period do devet mjeseci, a Stoltenberg je trebao preuzeti čelnu poziciju do kraja godine.

Guverner središnje banke zadužen je za određivanje kamatnih stopa i upravljanje financijskom stabilnošću, kao i za nadzor nad norveškim državnim fondom, najvećim na svijetu s imovinom od 1,4 bilijuna dolara.

Podsjetimo, predviđalo se da će Stoltenberg po isteku drugog mandata dobiti nasljednicu - prvu ženu na čelu Saveza. Kao glavna kandidatkinja spominjala se bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, ujedno i bivša pomoćnica glavnog tajnika NATO-a.

Spominjale su se i Federica Mogherini, bivša visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, potpredsjednica belgijske vlade Sophie Wilmes, bivša britanska premijerka Theresa May, bivša estonska predsjednica Kersti Kaljulaid te Jeanine Hennis-Plasschaert, nizozemska političarka i bivša ministrica obrane.