Šefovi Gazproma ostvarili su prijetnju i zbog neotplaćenih dugova danas blokirali isporuku dijela zemnog plina Bjelorusiji. Ako blokada naraste do najavljenih 85 posto, mogla bi biti ugrožena i dostava sjeveroistočnoj Europi
Ruska plinska megakompanija dala je predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku pet dana da plati dug koji, prema Gazpromu, iznosi 192 milijuna dolara, a nakupio se jer Minsk plaća zemni plin po znatno nižim prošlogodišnjim cijenama.
Lukašenko pak smatra kako nema nikakvog duga – štoviše, bjeloruske službe pokušale su odgovoriti protuoptužbama da Moskva duguje Minsku za usluge tranzita. No čini se da time nisu impresionirali Ruse jer Interfax javlja da je Belstat ipak priznao dug, premda mnogo niži: 133 milijuna dolara, te da Bjelorusi nude otplatu u strojevima, vozilima i drugim proizvodima svoje industrije.
'Gazprom ne može primati otplatu duga u piroškama ni u ulju, siru i drugim sredstvima plaćanja', oštro je poručio Medvedev, koji je u proteklom desetljeću radio i kao šef Gazpromovog odbora direktora.
Sukob Minska i Moskve dolazi početkom ljeta – dakle, nije sezonski tempiran poput anualnih jesensko-zimskih plinskih ratova između Rusije i Ukrajine, tijekom kojih je usred zime znala pasti temperatura u europskim radijatorima.
Opskrba za Europu kroz Ukrajinu
Plinovod Jamal-Evropa godišnje kroz Bjelorusiju prenese oko 31 milijardu kubičnih metara plina na tržišta Njemačke, Poljske i Litve. U slučaju eventualne blokade, vjerojatno bi se mogla osigurati opskrba kroz Ukrajinu koja, doduše, nakon iskustava iz nekoliko proteklih godina, teško može biti shvaćena kao jamac energetske stabilnosti.
'Bit će to novi udarac za imidž Gazproma, koji stiže u najneugodniji trenutak jer je koncern već u problemima i s potrošačima i s konkurencijom. Uvjeren sam da Bjelorusija ne može platiti cijenu koja joj je dostavljena, a to znači da će prije ili kasnije – kao i u slučaju Ukrajine, Gazprom morati preispitati tekući sporazum i ići na ustupke', izjavio je za Vjedomosti Valerij Nesterov, analitičar investicijske banke Troika Dialog.
Neki drugi analitičari smatraju da nema razloga za bojazan od nestašica energenata za Europu jer je plinovodni sustav kroz Bjelorusiju navodno drukčije projektiran od ukrajinskog i ne omogućava Bjelorusiji preusmjeravanje plina za inozemna tržišta u domaći sustav.