Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković upozorila je u razgovoru za Hinu da im zbog ogromnog broja novih obveznika kapaciteti nisu dovoljni za zaprimanje imovinskih kartica, ni za vođenje predmeta pa su uveli i prekovremene sate.

Prema novom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa koji je na snazi od 25. prosinca, uz 2000 starih, imovinske kartice mora predati novih 1300 obveznika, među kojima su članovi uprava trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica te ravnatelji zdravstvenih ustanova, zavoda za prostorno uređenje i dr.

"Odjedanput je stvoren udar na Povjerenstvo s pitanjima, očitovanjima i mišljenjima obveznika koji to prvi put postaju", kaže Novaković, ocijenivši kontraproduktivnim takav učinak zakona.

U ovoj godini donesena odluka u tek nekoliko zvučnih predmeta

Ona smatra da je napredak u prevenciji korupcije to što je zakon ušao u lokalnu samoupravu i što su uprave društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave postala obveznici, ali je problem što gotovo svi njihovi ostali predmeti - veće ili manje važnosti - stoje.

Takvih predmeta koji čekaju je 200-tinjak, možda čak i više, od kojih su neki tek otvoreni a neki su u završnoj fazi, procijenila je Novaković, napominjući da su u ovoj godini donijeli tek nekoliko odluka kad je riječ o zvučnijim predmetima.

"Jedino što smo donijeli ove godine od zvučnih imena je odluka za ministra Marija Banožića protiv kojeg je pokrenut postupak, odluka o nepokretanju za ministra Zdravka Marića i kažnjavanje članova uprave trgovačkih društva u državnom vlasništvu koji su sebi isplaćivali bonuse i druge naknade. Sve ostalo su mišljenja i očitovanja", rekla je.

Povjerenstvo se sada nema vremena posvetiti tim predmetima dok ne splasne prva navala izazvana proširenim krugom obveznika, rekla je Novaković. Novi obveznici moraju u roku od 15 dana dobiti odgovor na zatraženo mišljenje pa to moraju prioritetno rješavati.

Očekuje da će se ta situacija smiriti do ljeta nakon čega će se ponovno moći posveti već pokrenutim predmetima.

Podnošenje kartica bez promjena u imovini nepotreban teret Povjerenstva

Povjerenstvo i sljedeće godine očekuje rast obujma administrativnog posla jer je propisano da dužnosnici moraju podnijeti imovinsku karticu jednom godišnje čak i kad nemaju nikakvih promjena u imovini, što nije bilo slučaj ranije.

Novaković kaže da im to predstavlja dodatni teret jer će dobiti u rad 3000 do 4000 kartica i svaku će morati pregledati i arhivirati iako barem u 50 posto slučajeva neće biti promjena.

Starim obveznicima rok za podnošenje imovinske kartice za prošlu godinu bio je 31. siječnja, a tu obvezu je u roku ispunilo njih oko 1900 te izvan roka još 50-ak. U Povjerenstvu procjenjuju da ih osamdesetak ni nakon 2,5 mjeseca od isteka roka još nije podnijelo izvješće.

Novi obveznici kartice će morati ispuniti u roku od 30 dana otkad im Povjerenstvo pošalje korisničke račune, a dostavljeni su im krajem prošlog tjedna.

Povjerenstvo je prethodna tri mjeseca trebalo upisati nove obveznike u registar temeljem kojeg se izdaje korisnički.

Novaković kaže da je novim obveznicima kompliciranije popuniti karticu nego starim pa i prije ispunjavanja imaju puno pitanja. Smatra da su im još najmanji problem imovinske kartice za koje će tek biti pitanja jer ih  još nisu ni počeli ispunjavati, ali same obveze zakona su im izuzetno komplicirane pa i sporne.

Edukativne radionice koje organizira Povjerenstvo na razini županija namijenjene su novim, ali i starim obveznicima, a Novaković kaže da ih i same županije zovu jer je previše pitanja te da su imali i posebnu edukaciju za ravnatelje zdravstvenih ustanova.

Neki ne žele ostati na poziciji jer ne žele biti obveznici zakona

"Sudionici su bili jako zainteresirani, novi obveznici su jako aktivni jer im je sve novo. Najčešća pitanja su oko dodatnih naknada koje više ne mogu primati, koje javne funkcije mogu obnašati a koje više ne i naravno period hlađenja", rekla je predsjednica Povjerenstva.

Neki ne žele ostati na pozicijama na koje je proširena zakonska obveza, kaže Novaković i dodaje da je nove obveznike zatekao zakon na pozicijama za koje imaju ugovore o radu i određena prava koja su zbog novog zakona prestala vrijediti.

Smatra da svijest kod političara raste kad je riječ o imovinskim karticama i sukobu interesa iako nije zadovoljna brzinom tog razvoja. Nove garniture ministara nešto su naučile na greškama svojih prethodnika koji su morali napustiti ministarske pozicije zbog zakonskih povreda, poput ministara Lovre Kuščevića i Tomislava Tolušića, dodaje.

Za novog ministra Ivana Paladinu čiju pozamašnu imovinu mediji propituju od stupanja na dužnost, Novaković je rekla da je on imovinu upisao prema njihovim uputama te je odgovorio kako je došlo do potraživanja, a nije tajio da ima dionice.

Druga je stvar, kaže, ako je eventualno ušao u kaznenu sferu prilikom stjecanja imovine, no, Povjerenstvo se ne bavi time kako je netko došao do imovine, nego onim dijelom od stupanja na dužnost.

U javnosti se često priča o bogatstvu nekih političara, a Novaković primjećuje da se bogate koji dođu na poziciju proziva da imaju imovinu, a one koji nisu ništa postigli u životu da nemaju imovinu, pa se trebamo odlučiti kakve ljude hoćemo.

Propitivanje imovine legitimno, imućni u manjem koruptivnom riziku

Pitanja o tome kako je netko stekao imovinu sasvim su legitimna, rekla je Novaković koja smatra da bogatstvo nije zapreka da čovjek obavlja dužnost i da je koruptivni rizik manji kod financijski situiranih ljudi jer neće doći u napast da uzmu nešto sa strane.

Činjenica da je netko zaradio novac, ako ga je zaradio pošteno, nije prepreka da bude političar, isto tako ne mislim da netko tko nema financijsko zaleđe ne može biti pošten političar, rekla je.

Vezano za nekadašnji članak 5 zakona koji je propisivao načela djelovanja, odnosno obnašaju li dužnosnici savjesno, odgovorno i pošteno dužnost, Novaković kaže da se kroz članak 9 novog zakona mogu podvući gotovo sve stavke nekadašnje petice, ali ne i transparentnost.

"To je ono što smo tražili kod načela, da dužnosnici javno deklariraju povezanost, delegiraju ovlasti nekom drugom, da se ne bave tim spornim situacijama i da se izuzmu, a to isto sad nalaže članak 9. Međutim u novom zakonu ne postoji kao samostalna povreda načela transparentnosti", rekla je.

Slijedom prakse u kojoj su upravni sudovi i Visoki upravni sud odlučili da Povjerenstvo ne može odlučivati o članku 5, Povjerenstvo je obustavilo predmete protiv premijera Andreja Plenkovića i ostalih visokih dužnosnika, a iz istog razloga postupak nije ni pokrenut protiv predsjednika Zorana Milanovića.

To su, kaže Novaković, bili izuzetno bitni predmeti, ne samo zbog pojedinaca nego i zbog standarda koje su trebali nametnuti. Bilo ih je sigurno 30-ak i veliki broj ih se odnosio na visokopozicionirane dužnosnike, ali ih se više nikad neće moći otvoriti.

Uz premijera, protiv kojeg je postupak bio pokrenut zbog netransparentnog komuniciranja prema javnosti u slučaju donošenja tzv. "lex Agrokor", obustavljeni su i predmeti protiv ministra financija Zdravka Marića, čelnika Mosta Bože Petrova i nekadašnje ministrice financija Martine Dalić, koji su pod povećalom Povjerenstva također bili zbog "lex Agrokora".

Bilo je neizravnih pritisaka

Upitana ima li pritisaka na Povjerenstvo, tijelo za koje kaže da dužnosnicima ne daje nikakva prava već samo obaveze, rekla je da njih u ovom trenutku nema, ali da ih je bilo neizravno, preko medijskih istupa pojedinaca s najviših pozicija vlasti.

Primjerice, dodala je, premijer je nakon odluke u slučaju imenovanja vjenčanog kuma Igora Pokaza za veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu održao cijelu press konferenciju na kojoj je Povjerenstvu poručio da to tako više neće moći te da smo si zadali autogol.

"To ne samo da je pritisak na nas nego i na sudstvo koje je poslije donosilo odluke o tom pitanju, a s druge strane tu su bile izjave raznih saborskih zastupnika da smo preširoko shvatili svoje ovlasti, tek nakon toga se sudska praksa počela mijenjati", zaključila je Novaković.