Forum je organizirala tvrtka Biovega iz Zagreba u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom s ciljem okupljanja gospodarskih subjekata koji posluju s ekološkim proizvodima ili su im oni od primarnog interesa za buduće poslovanje. Žaklina Jurišić istaknula je značaj stalnog poboljšavanja zdravstvene sigurnosti hrane, eliminacije nestandardiziranih procesa proizvodnje pri čemu je istodobno nužno sustavno jačati brendiranje. U Hrvatskoj postoje veliki potencijali daljnjeg razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje koja trenutačno zauzima 2,5 posto odnosno oko tri tisuće hektara poljoprivrednih površina. U EU taj postotak iznosi 5,4 posto, a jedna je od vodećih zemalja Češka u kojoj devet posto poljoprivrednih površina zauzima ekološka proizvodnja.

'U svijetu se 2011. 1,8 milijuna poljoprivrednika u 162 zemlje svijeta na 37 milijuna hektara površine bavilo ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom', naglasila je Žana Hinek, članica Uprave Biovege. U Europi, vodeće tržište bila je Njemačka, a zemlje s najvećom godišnjom potrošnjom ekoproizvoda po stanovniku su Švicarska i Danska s više od 160 eura. U vlasnički portfelj tvrtke Biovega, koja je Zlatnom poveljom (poznatijom kao Zeleni Oskar) dodijeljenom od Ministarstva zaštite okoliša, osigurala sebi status 'lidera u Hrvatskoj eko-industriji', ulaze i nakladnička kuća Planetopija, edukacijska ustanova Makronova i prvo hrvatsko ekološko imanje Zrno. 'Posebno smo ponosni na ovaj uspjeh, jer je riječ o važnoj gospodarskoj branši koja bilježi reprezentativan rast u ovim izazovnim vremenima, a slijede nas i mnoga mala proizvođačka poduzeća i poljoprivredna gospodarstva koji su naši važni partneri za razvoj trgovina bio&bio', zaključila je Hinek.

'Građani širom svijeta postaju sve zabrinutiji u vezi očuvanja prirode pa stoga ne iznenađuje što je zaštita okoliša jedna od najčešćih tema u svakodnevnim razgovorima prvenstveno u razvijenim zemljama. U narednih tri do pet godina formirat će se novi društveni sloj prozvan 'ekograđani' kojima će briga o okolišu biti na prvom mjestu te ujedno predstavljati životni stil', rekla je Tatjana Rajković, direktorica istraživanja tržišta GFK. 'Njemačka je danas vodeća u zaštiti okoliša, a u Kini postupno raste ekološka svijest pri čemu su brojne djelatnosti ispod svjetskog prosjeka brige o okolišu', kazala je Rajković te ekskluzivno predstavila rezultate istraživanja o potrošačkim i životnim navikama vezanim uz zaštitu okoliša koje je provedeno u Hrvatskoj krajem 2012. godine.

Istraživanje je pokazalo da 15 posto urbane populacije (često) kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu. Najviše ih zabrinjava zagađivanje voda i mogući štetan utjecaj kemikalija na hranu, a gotovo polovica smatra kako raste ekološka svijest građana RH. Razočaravajući je podatak taj da se ta polovica gotovo isključivo odnosi na osobe starije od 29 godina, a mlađima je uglavnom na pameti zabava, internet, materijalna situiranost, svijest o ekologiji tek se ponekad budi.

Na programu su bili i paneli o ekološkoj poljoprivredi i ekološkim proizvodima u kontekstu pristupanja EU, o trendovima i konstantama kada se spominju organske namirnice te zanimljiva prezentacija o pseudoznanstvenoj kovanici koja se od 2004. koristi u opisu nekih namirnica – 'superfood'. U tu skupinu spadaju organske namirnice, u EU regulativi nazivane 'Novel Foods' (nova hrana, op. a.) poput južnoameričke biljke maca koju tamošnje lokalno stanovništvo već tisućama godina koristi u svrhu revitalizacije i ozdravljenja tijela te žitarica (sjemenja) 'chia' ili 'kvinoja' koje su pune sastojaka važnih za potpuno izbalansiranu prehranu. U 'superhranu' spadaju još i zrna kakaovca, ulje od sjemenki indijske konoplje (što se u svakoj državi drukčije regulira zbog živih kontroverzi oko cannabis sative) te morske alge.