Prehrana ima najmanje marže, do 12 posto. Trgovci luksuznom robom zarađuju i više od 30 posto, pa imaju još uvijek gdje rezati
Dan nakon odluke o tri posto kriznog poreza »solidarnosti« i povećanju PDV-a na 23 posto, hrvatski trgovci, veliki i mali još nisu željeli izlaziti sa službenim stavom o tome hoće li zbog većeg PDV-a povećavati i svoje cijene, piše Novi list
Neslužbeno je, međutim, njihov stav jasan, i kaže da će trgovine prehranom viši PDV sigurno »prevaliti« na svoje maloprodajne cijene, dok će trgovine neprehrambenom robom, kako nam otkrivaju, pokušati smanjiti svoje marže, kako ne bi morali dizati cijene robe.
Prehrana, kako se može čuti među trgovcima, ima najmanje marže, u prosjeku deset do 12 posto, trgovci ostalom, neprehrambenom robom na maržama zarađuju do 30, a luksuznom robom od 30 posto nadalje, što znači da imaju još uvijek, za razliku od »prehrambenjaka«, gdje i rezati.
Također, službeni podaci o maloprodaji u svibnju ove godine pokazuju da je u trgovinama prvenstveno živežnim namirnicama, na koje se odnosi gotovo 35 posto hrvatske maloprodaje, promet smanjen za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec lani, što znači da se hrana i dalje gotovo jednako kupuje jer je riječ o nužnoj potrebi.
S druge strane, značajno je opala prodaja ostale robe, u prosjeku za 17 posto, automobila, pritom, za čak 66 posto, zbog čega bi trgovci tom, neprehrambenom robom, dodatnim poskupljenjem sami sebi uzrokovali još veći pad prodaje.
Morat će rezati, zaključuju, na svojim maržama, i tako dati »obol« ekonomskoj krizi, dok prehrambene trgovine, koje su krizom izgubile manje jer se hrana kupovati mora, veći PDV prebacuju u svoju maloprodajnu cijenu.
Među njima je, kažu sami trgovci, konkurencija daleko veća negoli kad su neprehrambene trgovine u pitanju, i čim prvi krenu s poskupljenjem, ono će biti lančano. Prehrambeni proizvod, kojeg je trgovac kupio po nabavnoj cijeni od, primjerice, deset kuna, i na njega stavio svoju maržu od deset posto te na sve to obračunao PDV od 22 posto, sada se prodaje za 13,42 kune, no s povećajem PDV-a na 23 posto, i taj će proizvod poskupjeti na 13,53 kune.
Drugim riječima, povećanje PDV-a za jedan postotoni poen ne znači da za toliko u konačnici raste i maloprodajna cijena nekog proizvoda, već ona, s novim PDV-om, ovisi o veleprodajnoj cijeni i marži trgovca.
– Sve plaća kupac, a trgovac će i u ovom slučaju pokušati držati cijene na starom dok god to sam može izdržati, no mislim da će se velika većina ipak opredijeliti za zadržavanje postojećih cijena, ističe Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Mali trgovci, međutim, sami kažu da s maržama ne mogu ići naniže, s obzirom da su one u prehrani ionako najniže, pa će morati poskupljivati.
I dok trgovci još uvijek zbog većeg PDV-a mogu manevrirati, prvenstveno kroz smanjenje marži, računica je posve jasna kad su režijski troškovi u pitanju. Svi oni, naime, imaju svoju jediničnu cijenu na koju se obačunava PDV, što znači da će povećana biti i cijena električne energije, vode, plina i grijanja, te sva ostala komunalna davanja.