Oboljeli od raka, drugog vodećeg uzroka smrti u Europi, trebaju imati jednak pristup liječenju u svim državama članicama Europske unije, rekli su eurozastupnici u utorak na plenarnoj sjednici
Svake godine se u Europskoj uniji dijagnosticira 2,7 milijuna novih slučajeva, a 1,3 milijuna ljudi umre od raka. Otprilike 40 posto slučajeva raka u EU-u moglo bi se spriječiti.
Veronique Trillet-Lenoir, izvjestiteljica izvješća o jačanju Europe u tom području koje je nastalo radom Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA), istaknula je u utorak u Strasbourgu da su glavni ciljevi prevencija te bolesti i jednaka razina skrbi u svim članicama Unije.
"Razlike u stopi preživljavanja mogu se razlikovati čak 25 posto u državama članicama što je potpuno neprihvatljivo. Neophodno je da razvijemo zdravstveno obrazovanje i informiramo mlade, a to je polje prevencije čija bi provedba trebala omogućiti da spriječimo četiri od 10 vrsti raka te šest smrtnih slučajeva od njih 10", rekla je Trillet-Lenoir (Renew Europe).
vezane vijesti
Povjerenica Europske komisije za zdravstvo Stella Kyriakides rekla je eurozastupnicima da je "potpuno neprihvatljivo da mjesto u kojemu živite unutar EU-a određuje vašu dijagnozu, liječenje i razinu skrbi".
Za novi plan EU-a za borbu protiv raka na raspolaganju će biti četiri milijarde eura, uključujući 1,25 milijardi eura iz programa "EU za zdravlje".
Sredstva su namijenjena za prevenciju bolesti, rano otkrivanje, dijagnozu, liječenje i veću kvalitetu života više od 12 milijuna ljudi koji su preboljeli rak.
Krajem 2021. godine počeo je program umrežavanja Centara za rak unutar EU-a, a prije dva tjedna s radom je započeo Registar raka i onkoloških situacija pomoću kojeg će se moći ustanoviti nejednakosti između regija i s obzirom na njih usmjeravati financijska sredstva.
Rak "primjer socijalne nepravde i nejednakosti"
Glasanje o izvješću o jačanju Europe u borbi protiv raka održat će se u srijedu, a u njemu se ističe da je rak "primjer socijalne nepravde i nejednakosti u području zdravstvene skrbi", na što su upozorili i hrvatski eurozastupnici.
Eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) i zamjenska članica odbora BECA upozorila je u razgovoru za Hinu da "u istočnim zemljama ljudi imaju 30 posto manje šanse da se izliječe od oboljelih u zapadnim zemljama".
"Gdje živiš ne smije dovoditi u pitanje hoćeš li živjeti. Kao zastupnici u Europskom parlamentu, moramo osigurati da borba protiv raka nije uvjetovana društvenim statusom ili granicama. Trebamo promovirati europski zajednički sustav nabave koji ove tretmane čini pristupačnijim za pacijente i naše zdravstvene sustave, promicati jednaki pristup lijekovima i potaknuti inovacije, kao što je to učinjeno s cjepivima protiv covida-19", rekla je Glavak na raspravi.
Socijaldemokratkinja Biljana Borzan (SDP) na raspravi je upozorila da su "razlike u pristupu terapijama, dijagnostici i skrbi među državama članicama sramotno velike", dok je eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ) istaknula da je "izvješće snažna poruka kako borba protiv raka mora ostati u prvom planu unatoč pandemiji i da svim građanima Europske unije treba biti omogućeno lakše, kvalitetnije i dostupnije liječenja raka, neovisno iz koje države članice dolaze".
Eurozastupnica Romana Jerković (S&D/SDP) u razgovoru za Hinu je rekla da je optimistična u pogledu toga da plan može zaživjeti te je istaknula da je "za Hrvatsku ovo strahovito važan plan" s obzirom da je Hrvatska peta po smrtnosti od raka u Europi.
Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol iz redova pučana rekao je za Hinu da će se ovom strategijom u borbi protiv raka olakšati i pojednostaviti pristup prekograničnog liječenja.
"Pacijenti u puno slučajeva ne mogu dobiti adekvatno liječenje u svojoj državi jer nema stručnjaka, centara, adekvatne opreme. To su oni slučajevi kada imamo humanitarne akcije pa skupljamo novce za pacijente i djecu da se mogu liječiti. Mi smo ovdje definirali stav parlamenta da pristup prekograničnog liječenja mora biti puno lakši nego do sada", rekao je Sokol.
Dodao je da se ovom strategijom želi smanjiti razlika u cijeni lijekova. "Velike su razlike koje plaćaju različite države za isti lijek jer imaju bolju pregovaračku poziciju pa mogu postići manje cijene. Naš prioritet je uspostava zajedničke nabave lijekova, pogotovo skupih lijekova za rijetke bolesti koji su najveći teret za zdravstveni proračun. Hrvatska ima poseban fond za skupe lijekove, a mi želimo da se postigne zajednička nabava na Europskoj razini", zaključio je Sokol.
