Jedna od najvažnijih ovlasti i ključno područje rada hrvatskog predsjednika je vanjska politika, a upravo o toj temi se malo raspravljalo u sučeljavanjima. Ako se rezimira rečeno, između aktualnog predsjednika Ive Josipovića i izazivačice Kolinde Grabar Kitarović vrlo su male razlike na tom polju. Anđelko Milardović s Instituta za europske i globalizacijske studije i Hrvoje Špehar s Fakulteta političkih znanosti, smatraju da bi budući predsjednik Hrvatsku trebao više orijentirati prema Europskoj uniji, a manje prema regiji
U slučaju pobjede izazivačice možemo očekivati suzdržaniji odnos prema Srbiji, veće zalaganje za prava Hrvata u BiH, kao i snažnije vezivanje za tradicionalne saveznike poput Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). HDZ ima iznimno snažne veze s koalicijom CDU/CSU, pa i kroz Europsku pučku stranku, a s eventualnim dolaskom Grabar Kitarović na Pantovčak, one će i institucionalno ojačati. Od Josipovića se može očekivati da će voditi politiku kontinuiteta.
Iz dosadašnji nastupa može se zaključiti da se i Josipović i Kolinda Grabar Kitarović slažu da u Bosni i Hercegovini trebaju biti ravnopravni s ostalim narodima. Također, prema Srbiji nema značajnih razlika. Grabar Kitarović pozvala bi Tomislava Nikolića na inauguraciju kao i Josipović, ali bi taj susret iskoristila za rješavanje otvorenih pitanja – nestalih osoba, granice na Dunavu, povrata kulturnog blaga. Iako su oba kandidata prepoznala iste probleme u odnosu prema 'regiji', Grabar Kitarović aktualnom predsjedniku zamjera neaktivnost.
Malo su ili gotovo ništa govorili o položaju unutar Europske unije, aktivnom sudjelovanju u kreiranju politika Europske unije, pravcima koje bi Hrvatska trebala slijediti u odnosu na postojeće globalne krize ili kako je Anđelko Milardović s Instituta za europske i globalizacijske studije primijetio, kako ćemo se postaviti u sklopu nove geopolitike prema Rusiji te imamo li uopće samostalnu politiku prema Rusiji ili prema drugim globalnim divovima poput Kine ili Brazila.
'Vanjska politika se do sada vodila kao da Hrvatska nije članica Europske unije, nego neke Regije', kazao nam je Milardović. Politolog smatra da je od onoga što se uspjelo vidjeti, vanjska politika jedna od najslabijih točaka kandidata te se čudi što se u sučeljavanju s Josipovićem vanjska politiku više ne potencira. Zanimljivo je da i Milardović i Hrvoje Špehar s Fakulteta političkih znanosti smatraju da Hrvatska nije iskoristila svoje članstvo u Europskoj uniji. Milardović čak smatra da se od trenutka ulaska opstruira život Hrvatske u EU 'iz čisto osobnih i obiteljskih razloga nekih aktera unutar političkog sustava' i podsjeća na slučaj 'lex Perković', dok Špehar također naglašava nevoljkost vladajuće elite da se bude u Europskoj uniji.
'Nitko nije postavio pitanje zašto ne izdajemo europske putovnice i registarske pločice s europskim znakom godinu i pol dana nakon ulaska u EU', kazao je Špehar koji smatra da je propuštena i prilika da se povežemo s Mađarskom, Austrijom i Italijom unutar EU, gdje bismo mogli ostvariti ekonomsku i svaki drugu korist.
'Europska unija je sada naša regija. Oba kandidata bi trebala biti ambicioznija u području vanjske politike jer to je, uz sigurnost, glavno područje rada predsjednika', objašnjava Špehar. Naglašava da više nismo neka poluizolirana zemlja s periferije Europe. 'Naše ključno pitanje jest kako se što brže i više integrirati s uspješnima i da pri tom ne robujemo starim klišejima', poručuje Špehar koji smatra da će nas Europska unija svojim mehanizmima polako integrirati u svoj sustav htjeli to ili ne htjeli i bez obzira na to tko će biti predsjednik. Šteta se može napraviti, smatra, ali kratkoročno. Špehar smatra da se na području vanjske politike najbolje može ocijeniti mandat aktualnog predsjednika Ive Josipovića. Kazao je i da Grabar Kitarović pokazuje nešto više ambicije vezano iz vanjsku politiku, ali smatra da je to zato što je nova.
Milardović također poručuje da je potrebna jasna orijentacija prema Bruxellesu.
'Treba voditi i politiku prema regiji, ali ne stvarati sliku kao da ne živimo u Uniji. Hrvatska mora biti nazočna u regiji, ali je to samo jedan aspekt vanjske politike', misli politolog. Čini se, nastavio je, kao da su izbori fokusirani na regionalne teme. 'A što je s vanjskopolitičkim položajem unutar Unije, moramo li bespogovorno slijediti politiku EU ili održati imati minimum suvereniteta?' pita se Milardović.
Politolog želi da otklone sve štete koje su nastale oko 'lex Perković', da se napravi otklon i vodi minimalna politika prema regiji, koja mora biti politika čistih računa. Posebno u odnosu prema Srbiji pred koju na stol treba staviti rješavanje pitanja nestalih, povrata arhivske građe i karata s ucrtanim minskim poljima, rješavanja granice i ratne odštete. 'Nužno je voditi politiku koja će se voditi očuvanjem nacionalnih interesa, a ne provođenjem Memoranduma 2', žestoko je poručio na kraju Milardović.
