Yeonpyeong je maleni otok oko svega pet četvornih kilometara površine, ali na kojem živi 2100 ljudi, dok je obližnji Baengnyeong nešto veći s oko 28 četvornih kilometara i ima više od 4900 stanovnika. Dvije zemlje su od 1950. do 1953. godine vodile krvavi rat u kojem su dvije strane pomagali ideološki takmaci - Sjever komunisti iz Sovjetskog saveza, a Jug Sjedinjene Američke Države. Rat je završio potpisivanjem primirja, tako da su tehnički dvije zemlje koje čini jedan narod još uvijek u ratu, a dijeli ih demilitarizirana zona.

Od tada su njihovi odnosi puni tenzija, uspona i padova, a Sjeverna Koreja pritom povremeno ispaljuje granate na pomorsku tampon-zonu, samo podižući napetosti. Na to područje ispaljeno je više granata i krajem 2022. Još ranije, u studenom 2010., Pjongjang je izveo napad na otok Yeonpyeong, u kojem su ubijene četiri osobe, a deseci su ranjeni. To je dovelo do evakuacije ljudi, a južnokorejske snage uzvratile su vatru.

Sjever je u to vrijeme okrivio Jug za provociranje napada jer su održane topničke vježbe u vodama blizu Yeonpyeonga. Granatiranje otoka također je uslijedilo pola godine nakon što je Sjeverna Koreja torpedirala korvetu južnokorejske mornarice, ubivši 46 od 104 mornara na brodu, tijekom američko-južnokorejskih pomorskih vježbi. Sjeverna Koreja odbacila je krivnju za taj napad.

Sukob iz 2010. bio je jedan od najgorih izljeva nasilja od 1953.; tada je glavni tajnik Ujedinjenih naroda napad Sjeverne Koreje nazvao 'jednim od najtežih incidenata od završetka Korejskog rata'. Aktualno granatiranje uslijedilo je nakon vatrenog govora sjevernokorejskog predsjednika Kim Jong-una krajem prošle godine, u kojem je kazao da američka politika čini rat neizbježnim te naredio vojsci da se pripremi za 'pacificiranje cijelog teritorija Južne Koreje', uključujući nuklearne bombe ako to bude potrebno, kao odgovor na bilo kakav napad.

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena uvela je nove sankcije Sjevernoj Koreji jer je nastavila s isprobavanjem raketnog oružja, što je zabranjeno u skladu sa sankcijama Ujedinjenih naroda. Pjongjang je odbacio mogućnost ujedinjenja s Južnom Korejom, a ta zemlja mora iz temelja promijeniti svoja načela i smjer, rekao je Kim.

'Odnosi Sjevera i Juga više nisu rodbinski ili homogeni, već su u potpunosti postali odnos između dvije neprijateljske zemlje, dvije zaraćene strane u ratu', rekao je, nazivajući Jug koloniziranom državom koja potpuno ovisi o Sjedinjenim Državama u području nacionalne obrane i sigurnosti. Obje zemlje izašle su iz vojnog sporazuma potpisanog 2018. u sklopu napora sa SAD-om da obuzdaju prijetnju rata na Korejskom poluotoku i prošire tampon-zonu između dvije Koreje. No odnosi su se od tada pogoršali, a obje su strane pojačale vojne vježbe i testiranje oružja.

Iako su diplomati u Seulu i Washingtonu posljednjih godina raspravljali o sporazumu o okončanju rata, ti su napori posustali jer su napetosti na Korejskom poluotoku ponovno porasle – osobito nakon što je Pjongjang pojačao svoj program razvoja oružja i testiranja projektila. Osim toga, u prošlosti se često događalo da Sjeverna Koreja pomoću vojnog zaoštravanja situacije kasnije izvuče diplomatsku korist u vidu humanitarne pomoći ili određenog stupnja ublažavanja sankcija.