Retorika o nuklearnoj prijetnji postala je sve glasnija eskalacijom sukoba u Ukrajini, a Rusija povremeno prijeti upotrebom tog oružja. O tome što bi to značilo za svijet, kako bi izgledali mogući scenariji i koliko su stvarne te prijetnje, za Ukrajinsku pravdu govorio je Alex Wellerstein, povjesničar nuklearne tehnologije
Wellerstein je kreator NUKEMAP-a, interaktivne karte koja vam omogućuje simulaciju eksplozije nuklearnog oružja u gotovo bilo kojem području, uzimajući u obzir visinu s koje je bomba bačena, smjer vjetra itd.
Jedino povijesno korištenje nuklearnog oružja: Hirošima i Nagasaki
Povijest poznaje samo dva slučaja primjene nuklearnog oružja – bombardiranje Hirošime i Nagasakija 1945. godine bombama Mališan i Debeljko. Prema riječima Wellersteina, posljedice tih eksplozija bile su razorne: između trećine i polovice stanovnika oba grada izgubilo je život, a gotovo svi pretrpjeli su dugotrajne zdravstvene posljedice. Hirošima je bila gotovo potpuno uništena dok je Nagasaki djelomično opstao zahvaljujući prirodnoj zaštiti planina.
Unatoč užasima koje su gradovi pretrpjeli, Hirošima i Nagasaki obnovljeni su i danas su simboli mira. Američka vlada, kao dio svojih strateških interesa, pomogla je obnovi Hirošime da bi učvrstila savezničke odnose s Japanom u borbi protiv komunizma.
vezane vijesti
Što bi značilo korištenje nuklearnog oružja danas?
Prema Wellersteinovim procjenama, eksplozija nuklearne bombe u suvremenom urbanom području, poput Kijeva, mogla bi rezultirati stotinama tisuća žrtava. Simulacija pokazuje da bi detonacija bombe od 100 kilotona mogla ubiti oko 135 tisuća ljudi, a više od pola milijuna bilo bi ih ranjeno. Ovisno o uvjetima poput visine detonacije i smjera vjetra, radioaktivni otpad mogao bi kontaminirati područja udaljena stotinama kilometara.
'Bezizlazna zona' i šanse za preživljavanje
Jedna od najsnažnijih simulacija dolazi iz Norveškog Nobelovog instituta, a on procjenjuje da je smrtnost u epicentru nuklearne eksplozije gotovo 98 posto. U toj 'bezizlaznoj zoni', kako je Wellerstein naziva, ništa se ne može učiniti – preživljavanje je nemoguće. Međutim dalje od epicentra šanse za preživljavanje rastu, ovisno o uvjetima i reakcijama pojedinca.
'Postoji područje u kojem ćete sigurno preživjeti, možda s oštećenjima poput razbijenih prozora, ali ostat ćete živi', objašnjava Wellerstein. 'Između ove dvije zone preživljavanje ovisi o vašem djelovanju. Ako se ljudi brzo sklone u sklonište, čak 30 posto njih može preživjeti. Nuklearno oružje često izaziva fatalističke reakcije – ljudi misle da nemaju šanse. No to nije točno.'
Wellerstein savjetuje da, u slučaju nuklearne prijetnje i pojave bljeska svjetlijeg od sunca, ključna reakcija bude brz odlazak u sklonište. 'To drastično povećava šanse za preživljavanje. Uklonite se s otvorenih površina i potražite zaštitu što je prije moguće.'
Mogućnosti presretanja nuklearnih projektila
Jedno od pitanja koje se često postavlja u kontekstu nuklearnih prijetnji jest može li se nuklearni projektil presresti prije nego što dosegne cilj. Wellerstein objašnjava da postoje sustavi protuzračne obrane, ali oni nisu savršeni.
'Presretanje balističkih ili krstarećih projektila iznimno je teško', upozorava. 'Iako protubalistički sustavi zadaju Rusiji dosta problema, većina je tih sustava dizajnirana za obranu od prijetnji poput Irana ili Sjeverne Koreje, a ne sofisticiranog arsenala koji posjeduje Rusija.'
Krstareći projektili, naprimjer, mogu letjeti na vrlo malim visinama i velikim brzinama, što otežava njihovo praćenje radarima. 'Rusija ima stotine vrsta raketa dok zapadni sustavi presretanja broje tek nekoliko desetaka presretača. Šanse za obaranje projektila postoje i relativno su visoke, ali ja na to ne bih računao kao na potpuno pouzdanu zaštitu.'
Nuklearna zima: Hipotetski scenarij ili stvarna prijetnja?
Teorija nuklearne zime – globalnog zahlađenja uzrokovanog dimom i česticama koje bi nakon nuklearne eksplozije prekrile atmosferu – ostaje predmet znanstvenih rasprava. Prema Wellersteinu, to je 'hipoteza' koja još uvijek nije potvrđena stvarnim događajima.
'Nuklearna eksplozija može izazvati kratkoročne klimatske promjene koje bi mogle poremetiti globalne opskrbne lance hranom. No ne znamo dovoljno da bismo potvrdili apokaliptične scenarije', objašnjava. 'Testiranja nuklearnog oružja uglavnom su se provodila na izoliranim područjima poput pustinja i otoka, gdje nije bilo gorivih materijala koji bi mogli izazvati masovne požare.'
Međutim Wellerstein upozorava da bi veći broj detonacija u urbanim područjima mogao izazvati dramatične posljedice za okoliš i klimatske uvjete. 'Ako nuklearni rat uključi desetke eksplozija, posljedice bi bile razorne, ali mi jednostavno ne znamo koliko velike.'
