Ministar obrane, koji će tijekom ovotjednog boravka u SAD-u posjetiti i tvrtku Lockheed Martin, u kojoj se proizvode višenamjenski lovci tipa F-16, izjavio je da 'više nema vremena za donošenje odluke oko nabave novih lovačkih aviona' te da će se konačna odluka donijeti do kraja godine.

Iako Krstičević nije precizirao o kojoj se verziji lovca F-16 radi, stručnjaci koji su dobro upoznati s mogućnostima te letjelice ističu kako je riječ o lovcu treće generacije koji se može smatrati aparatom što konkurira i lovcima iduće generacije, dok je iznimna prilagodljivost ovog aviona jedan od ključnih razloga za to što se on izvozi u 24 zemlje.

Stručnjaci koji dobro poznaju sve stepenice postupka nabave aviona, koji bi trebali zamijeniti dotrajale MiG-ove 21, smatraju da isplativost najavljene moguće nabave američkog lovca, ili bilo kojeg drugog od čitave palete ponuđača kojima se javilo naše Ministarstvo obrane radi zahtjeva proizvođačima, ovisi o nekoliko ključnih koraka.

Tri stvari na koje treba paziti

Prema mišljenju insajdera, kvaliteta ugovora o nabavi novih borbenih lovaca ponajprije ovisi o ukupnoj nabavnoj cijeni, potom o stanju naručenih aviona te o logističkom paketu koji dolazi s letjelicama.

Pojašnjavajući stavke, stručnjaci poseban naglasak stavljaju na ukupno stanje letjelica i njihovih preostalih resursa, odnosno intenzitet kvarova i srednje duljine vremenskog intervala između pojave dva kvara, kao i o srednjem vremenu do pojave prvog kvara. Ta stavka, koju stručnjaci smatraju jednom od presudnih, pojašnjava se naime kroz tzv. krivulju kade za kupanje, odnosno grafom koji pokazuje ovisnost intenziteta kvarova o vremenu kroz životni ciklus komponente.

Tijekom životnog vijeka jednog borbenog aviona intenzitet kvarova, pojašnjavaju stručnjaci, prolazi kroz tri faze; fazu početnih kvarova, fazu rada i konačno kroz fazu istrošenosti.

Na početku faze početnih kvarova njihov intenzitet je jako velik, ali s vremenom pada. Tijekom faze rada intenzitet kvarova je konstantan, a oni ponajviše nastaju zbog stresa kojem su izložene pojedine komponente. U konačnici, tijekom početka faze istrošenosti intenzitet kvarova je vrlo mali, ali s vremenom počinje poprilično rasti, a kvarovi u toj fazi uglavnom nastaju zbog istrošenosti same komponente, odnosno letjelice ili njezinih dijelova.

Govoreći o nabavi novih letjelica u sastavu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, stručnjaci ističu i stavku vremenskog povrata rezervnih dijelova koji kod pojedinih proizvođača može potrajati i do 18 mjeseci, što znatno utječe na nesmetano djelovanje lovačke eskadrile. Pritom valja znati da srednje vrijeme između kvara iznosi tek 10 sati naleta.    

Treća, ne manje bitna stavka o kojoj ovisi kvaliteta ugovora leži u popratnoj logistici te osposobljenosti aviomehaničara za pojedini tip aviona, kao i u prilagodljivosti pilota na novi tip aviona. Primjerice, trenutačna udarna snaga lovačke komponente našeg ratnog zrakoplovstva u obliku lovca MiG-21 ne sadrži nijedno računalo, dok samo radar jednog F-16 ima njih čak šest.

Stručnjaci upozoravaju kako pritom ne treba smesti s uma to da zemaljsko osoblje, osobito aviomehaničari, trebaju imati sve potrebne certifikate kako bi nesmetano mogli popravljati zrakoplove koji su sudeći prema intervalu kvarova poprilično skloni njima.

Kvaka je u logistici  

Oni koji su dobro upućeni u sustav nabave, ali i održavanja zrakoplova, ističu kako se lovačko zrakoplovstvo lomi upravo na logističkom ugovoru, a ne na samim performansama i naoružanju lovca, te poručuju kako će 'dobar posao' ponajviše ovisiti o tzv. cost-benefit analizi kojom se uspoređuju i vrednuju sve prednosti i svi nedostaci nekog gospodarskog pothvata ili projekta analizom troškova (cost) i koristi (benefit), a koja je najvažnija za donošenje ispravne odluke i za korekciju projekata.        

Američki F-16 se, inače, smatra jednim od najuspješnijih lovaca Zapada, s više od 4000 proizvedenih zrakoplova. Riječ je o lovcu za blisku zračnu borbu koji se može pohvaliti sustavom upravljanja fly-by-wire (FBW), zbog čega su ga u početku zvali 'električni mlažnjak'.

Ostale inovacije koje su uvedene u ovaj avion uključuju kapljičast oblik pilotske kabine bez okvira u vidnom polju radi bolje preglednosti, upravljačku palicu na desnoj strani radi lakšeg upravljanja pod velikim g-silama i sjedalo nagnuto unazad kako bi ih pilot lakše podnosio.

Kao višenamjenski taktički lovac, F-16 je opremljen topom 20mm M61 Vulcan u lijevom korijenu krila te s barem dva projektila kratkog dometa Aim-9 Sidewinder, po jednim na nosačima što se nalaze na vrhu oba krila. Ispod svakog krila su tri podvjesne točke na kojima se može nositi širok raspon projektila zrak-zrak i zrak-zemlja te nenavođenih raketa i bombi, uključujući pametne bombe.

Razvijen da bude jeftina okosnica ratnog zrakoplovstva, iako jednostavniji i lakši od svojih prethodnika, upotrebom napredne elektronike i aerodinamičnih rješenja uključujući sustav FBW, zrakoplov je vrlo pokretljiv i podjednako uspješno leti danju i noću.

Inače, iz MORH-a su u četvrtak poručili da će idući tjedan poslati formalni zahtjev za ponudu (tzv. Request for Proposal) za nabavu borbenih aviona u pet država i to u Švedsku (Gripen JAS-39), SAD (F-16), Južnu Koreju (FA-50), Izrael (F-16) i Grčku (F-16).

Postupak će se voditi transparentno i sustavno će se ispitati svaki segment kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku.

Poslije primitka ponuda, ističu u Ministarstvu obrane, u sljedećih nekoliko mjeseci detaljno će se analizirati dostavljene ponude, a ključni parametri u odabiru, osim karakteristika i sposobnosti aviona, bit će tri segmenta: ​međudržavni ugovor, cijena i paket poslovno-gospodarske suradnje.

MORH naime ističe kako pri nabavi aviona Hrvatska želi surađivati s državom, a ne samo s tvrtkom, jer je ipak riječ o važnoj višegodišnjoj suradnji i razvoju strateškog partnerstva. Kod cijene vodit će se računa o ukupnom iznosu paketa, ali i o modalitetima otplate. Također, Hrvatska želi da ugovor o nabavi aviona bude podloga za jačanje gospodarske suradnje s državom od koje kupujemo avion te će ugovor morati sadržavati i elemente investiranja u hrvatsko gospodarstvo.

Resorno ministarstvo naglašava kako je intenzivno proučavalo iskustva drugih država, članica NATO-a, koje su bile suočene s problemom zamjene ili modernizacije borbene eskadrile, kao što su Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka, te kako, ovisno o dinamici sklapanja ugovora, očekuje da će prvi avioni stići u Hrvatsku do kraja 2020. godine, pod uvjetom da odluka o nabavi borbenog aviona bude donesena do kraja ove godine.