Slovenija smatra da je mogućnost dogovora o arbitražnom rješavanju graničnog spora s Hrvatskom iscrpljena, osobito sada, kad je otvorena mogućnost političkog posredovanja Europske komisije, dok Hrvatska i dalje inzistira da je najbolje riješiti granično pitanje na temelju međunarodnog prava, a spor iznijeti pred Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu, iznijeli su u emisiji ‘Odmevi’ na Slovenskoj televiziji u srijedu predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Ivo Vajgl i supredsjedatelj hrvatskog dijela mješovitog povjerenstva za pripremu podnošenja graničnog spora pred međunarodno tijelo Davorin Rudolf
Vajgl je rekao da će slovenska vlada temeljito razmisliti o rezultatima rada mješovitog povjerenstva, ali da je njen rad vjerojatno iscrpljen, osobito sada kada se ukazuje prilika da se granično pitanje ‘između države članice i države koja želi ući u EU’ riješi uz posredovanje Europske komisije.
‘Rezultati rada povjerenstva su mršavi’, rekao je Vajgl, dodavši da će dvije vlade trebati promisliti kojemu forumu prepustiti rješavanje spora.
‘To očito neće biti Međunarodni sud pravde (ICJ) na kojemu tako ustraje Hrvatska’, rekao je Vajgl, dodajući da je isto tako vrlo obećavajuća mogućnost da se spor riješi na osnovu ponude Europske komisije koja dvjema državama nudi da se spor riješi preko tročlanog medijacijskog vijeća.
Vajgl je rekao da hrvatski premijer Sanader i prijašnji slovenski premijer Janez Janša na Bledu 2007. nisu zaključili da će se spor rješavati u Den Haagu nego da je to bila načelna izjava novinarima nakon njihova međusobnog susreta, te da i sam Janša negira da se radilo o čvrstom dogovoru da se ide pred ICJ.
Rudolf je rekao da je slovensko-hrvatska granica jedna od najstarijih, te da su slovenske i hrvatske diplomatske komisije prethodnih petnaestak godina utvrdile točku po točku 664 od 670 kilometara kopnene granice, dok je ‘ostalo sporno’ samo šest kilometara granice pred izljev rijeke Dragonje u more. Vajgl je rekao da je spornih točaka mnogo više i da je Hrvatska ‘jednostranim aktima’ mijenjala stanje na granici u odnosu na ono koje je bilo 25. lipnja 1991., kad su se dvije države osamostalile i priznale međurepubličku granicu kao međudržavnu, te u svojim aktima uz osamostaljenje iznijele da jedna prema drugoj nemaju teritorijalnih pretenzija.
Rudolf je demantirao da je Hrvatska radila jednostrane poteze, što Slovenija iznosi kao motiv za blokadu njenih pristupnih pregovora s EU-om jer tvrdi da su hrvatske vlasti na taj način ‘jednostranim potezima’ prejudicirale granicu, što Slovenija ne želi priznati.
Rudolf je pojasnio zašto Hrvatska ne shvaća inzistiranje Slovenije da budući međunarodni forum za arbitražu obvezno sudi po specijalnom ‘načelu pravičnosti’, rekavši da to načelo nikad u praksi nije primijenjeno u međudržavnim graničnim sporovima, dok s druge strane međunarodni sudovi presuđuju po međunarodnom pravu i ‘pravično’ po svojoj službenoj dužnosti.
Pojašnjavajući što za slovensku stranu znači inzistiranje na tom načelu, slovenski eurozastupnik Jelko Kacin, koji je također sudjelovao u emisiji sa Vajglom i Rudolfom, rekao je da to načelo pravičnosti može biti ‘političko ili pravno’, ali da to može značiti i to da će sud koji se odabere za arbitražu ‘uvažiti specifične povijesne okolnosti’ u vezi s određivanjem granice.
