Ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak nakon sjednice Vlade da se o politici stabilnog tečaja kune prema euru raspravlja već dva i pol desetljeća, da postoje argumenti i za i protiv nje, no istaknuo je da ne treba zanemariti činjenicu da je Hrvatska visoko euroizirana i da su i privatni i javni dugovi vezani uz euro
Na upit novinara da komentira preporuke Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice RH u vezi monetarne politike, Marić je kazao da je Hrvatska narodna banka (HNB) neovisna institucija.
Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je predstavila preporuke svog Vijeća za gospodarska pitanja, među kojima je i redefiniranje temeljnih ciljeva Hrvatske narodne banke sa održavanja stabilnosti cijena ka punoj zaposlenosti i održivom gospodarskom rastu, odnosno konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva. Vijeće se zalaže i za jačanje uloge domaće valute, uz toleriranje umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro za 2 posto godišnje kroz 5 godina.
"HNB je neovisna institucija i kao takva sva su naša razmišljanja i promišljanja o monetarnoj politici uvijek sa tom činjenicom vođena", istaknuo je Marić.
Ocijenio je da je jučer na Vijeću za gospodarska pitanja bio "jedan jako dobar i konstruktivan sastanak kod predsjednice".
"Naravno, fokus je sad stavljen na tu deprecijaciju. Ja sam dosta pažljivo i pozorno iščitavao njihove preporuke po pitanju porezne reforme, kao da smo se gotovo u potpunosti usuglasili isto, kao i po pitanju javnog duga, ali opet ponavljam, što se tiče monetarne politike, što se tiče samih komentara, da ipak malo više pitate Hrvatsku narodnu banku", kazao je Marić.
Novinarka je komentirala da je HNB jučer poručio da će nastaviti voditi dosadašnju politiku stabilnog tečaja kune, te upitala Marića smatra li da je to dobar potez.
"To je tema o kojoj govorimo već proteklih dva i pol desetljeća, od kada je kuna uvedena, i uvijek imamo argumente i za i protiv. Naravno da uvijek oni koji su možda više orijentirani prema izvozu na taj način vide mogućnost dizanja svoje konkurentnosti. S druge strane, struka govori o potrebi dizanja konkurentnosti ali kroz neke druge vidove, ne samo tečajnu konkurentnost, nego i internu devalvaciju, dakle cjenovnu. Mislim da i ovi potezi koje smo pokrenuli, porezne reforme između ostalog, dobrim su dijelom prema tome i usmjereni, ali ne treba zanemariti niti činjenicu da smo visoko euroizirano društvo i gospodarstvo i da, gledano od privatnih do javnih dugova, sve skupa je dobrim dijelom vezano uz taj euro. Sigurno treba uzeti i jednu i drugu činjenicu u obzir prilikom nekog promišljanja, razmišljanja", smatra Marić.
