klesarska škola pučišća

Obišli smo elitnu školu u koju želi ići sve više stranaca i od koje baš nitko ne odustaje

21.07.2019 u 11:30

Bionic
Reading

U ovu školu idu samo oni koji to žele. Gotovo i nema onog tko je odustao od nje. Među njima je trenutno i pet djevojaka. Na pola puta do titule klesarskog tehničara je i Ivan Ursić. On će najesen krenuti u treći razred jedne od rijetkih europskih klesarskih škola, one u Pučišćima na otoku Braču

Iako je puna sitne prašine, cijela školska radionica odiše čistoćom. U njoj su bijele fontane, kameni ornamenti za prozore, skulpture lava, stupovi, neobrađeni kameni blokovi... Pod je prekriven slojem sitne bijele prašine koja se svakim udahom u nosnicama miješa sa svježim morskim zrakom.

'Naš je kamen veselje unito. Poznat je po svojoj bljedoći. To je vapnenac, u principu kalcijev karbonat. Skroz prirodan. Zbog toga ne moramo nositi nikakve zaštitne maske za disanje dok radimo. Kada udahnemo tu prašinu, naše tijelo ju jednostavno upije', obrađujući proslavljeni brački kamen govori nam učenik Ivan Ursić iz Klesarske škole Pučišća na otoku Braču, iz koje su nakon katastrofalnog požara u pariškoj katedrali Notre-Dame odmah ponudili svoju pomoć u obnovi tog bisera sakralne arhitekture.

Na doslovno pet koraka od rive i nešto više od samog središta malog otočnog mjesta već 110 godina školuju se klesari. Odande je za Ameriku isplovilo i 13 brodova s kamenim blokovima koji su ugrađeni u jednu od najpoznatijih zgrada svijeta, Bijelu kuću u Washingtonu.

'Svi koji upišu Klesarsku školu Pučišća to i žele. Nemamo baš slučajeva da se nakon mjesec dana učenik predomisli i odustane. Na kraju, nismo mi baš nikome ni toliko blizu, pa da se slučajno ovo odabire', dodaje ovaj srednjoškolac, i sam Bračanin.

Oko izbora škole nije dvojio. Znao je odmah u koju će i ove jeseni treba krenuti u treći razred. Na pola puta je četverogodišnjeg obrazovanja kako bi stekao titulu klesarskog tehničara. Za posao se ne brine.

'Svatko tko iziđe iz ove škole imat će posla. Ovo je deficitarno zanimanje, a slobodnih radnih mjesta uvijek ima', kratko dobacuje.

Trenutno se u njoj školuje 59 učenika. Među njima je i pet djevojaka. Uz četverogodišnji program, postoji i onaj godinu dana kraći, za klesara. Manje od polovice ih je s otoka Brača. Većina ih stiže s drugih otoka ili s kopna.

'Bude i učenika iz inozemstva. Ove godine je maturirao jedan iz Češke, a imamo i jednog iz Njemačke. U njoj se ova škola dosta reklamira i prepoznatljiva je. Školovanje je besplatno, a plaća se samo dom oko 350 kuna mjesečno', opisuje Ivan Ursić te bez dvojbe odgovara i na pitanje što planira dalje. 'Pokušat ću upisati arhitekturu ili restauraciju u Splitu', kaže.

No priznaje kako ima još dvije godine za razmišljanje i konačnu odluku. Slično razmišljaju i njegove kolege. Među ovim učenicima u Pučišćima najpopularniji su fakulteti arhitektura, restauracija ili građevina.

  • +11
Klesarska škola Pučišća Izvor: tportal.hr / Autor: Ivana Barišić

'Imamo sve moguće predmete, ali je svaki prilagođen praktičnom dijelu nastave. Bavimo se prostoručnim crtanjem te nas uče ljudskoj anatomiji kako bismo što bolje mogli nacrtati čovjeka ili lice, a po tome ga što vjernije izraditi u kamenu. Svaki je predmet pomalo prilagođen klesarstvu', objasnio je Ursić grupi novinara koja je put Brača krenula u organizaciji hotelijerskog lanca Bluesun Hotels & Resorts.

Klesarska škola Pučišća jedinstvena je, napominje, i po tome jer se sve radi ručno kovanim alatima. Kamen im stiže iz Jadrankamena, tvrtke s kojom škola surađuje od svojeg osnutka.

  • +2
Klesarska škola Pučišća Izvor: Cropix / Autor: Nikola Vilic / CROPIX

'Dok ima otoka, bit će i kamena. On je dosta lagan u odnosu na druge vrste. Teži 2600 kilograma po kubičnom metru i jeftin je u usporedbi s drugima. Njegov pilani kubični metar stoji oko 11.000 kuna, a većina drugih kreće se od 20 do 30 tisuća kuna. Zato je i poznat u svijetu, a u nekim državama isplativije je kupiti ga i prevesti, nego da koristite njihov kamen', objašnjava prednosti svjetski poznatog bračkog kamena napravljenog, opisuje, od ribljih ljuski i fosila starih školjki koje su se pod pritiskom stisnule tijekom milijuna godina. Na ispoliranim komadima često se zbog toga mogu vidjeti smeđe fleke.

'Kamen sam po sebi nije toliko tvrd. Mramor bi bio tvrđi, ali opet nije ni toliko mekan. Najbolje je reći da za obradu ovog kamena koristimo stvrdnuti čelik, a ne dijamantne alate', ističe Ursić, dodajući kako im za izradu jedne fontane treba između pet i šest godina.