Da službeni podaci u Hrvatskoj ne odražavaju stvarno stanje, svjedoče udruge za promicanje prava žena, ali i socijalni radnici te su u otvorenom pismu Vladi otkrili da im je opseg rada proširen ne samo zbog vala otkaza i potresa, nego i zbog nasilja u obitelji u uvjetima povlačenja građana u domove.

'Povećana su postupanja i u obiteljsko-pravnom smislu s obzirom na sve izraženiju problematiku pojave obiteljskog nasilja, ali i povećanog broja mjera i radnji u slučajevima (visoko)konfliktnih brakorazvoda te ostvarivanja susreta i druženja s djecom', navodi Hrvatska komora socijalnih radnika, nastojeći osujetiti rezanje plaća svojim članovima koji rade i pod životnom ugrozom jer nemaju saznanja o tome tko je u samoizolaciji.

MUP svakodnevno putem Kalendara nasilja izvješćuje javnost o broju kaznenih djela i prekršaja nasilja u obitelji. Prema tim podacima, nema znatnih odstupanja u danima prije i nakon 19. ožujka, kada je na snagu stupila odluka Stožera o mjeri ograničavanja društvenih okupljanja i uslužnih djelatnosti.

Iz MUP-a za tportal navode da je od 8. do 19. ožujka, dakle u 12 dana koji su prethodili odluci, registrirano ukupno 259 događaja - 37 kaznenih djela i 222 prekršaja - iz domene nasilja u obitelji. U preostalih 12 dana ožujka, kada su se građani uglavnom povukli u svoje domove, policija je zabilježila 237 takvih događaja, od čega 27 kaznenih djela i 210 prekršaja.

Usporedne podatke o ubojstvima među bliskim osobama MUP je dostavio za prošireno razdoblje od prva tri mjeseca u godini: lani je od početka siječnja do kraja ožujka ubijeno sedam osoba (tri žene), dok su ove godine u istom vremenu ubijene dvije žene. Iz toga se zaključuje da je broj ubojstava manji za čak 350 posto.

'Nasilje u obitelji događa se u četiri zida, ali tamo ne treba i ostati! Njegove posljedice trpe žrtve, šira obitelj, ali i cijelo društvo', poručuje policija.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ističe da se u nekim zemljama udvostručio broj žena koje zovu službe za podršku, dok su zdravstveni sustav i policija preopterećeni, a udruge paralizirane nedostatkom novca.

Na porast obiteljskog nasilja među prvima je upozorila Njemačka, a na Guterresov poziv vladama širom svijeta da uspostave punktove za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja u trgovinama i ljekarnama - s obzirom na to da nasilnici kontroliraju komunikaciju svojih žrtava kod kuće - odmah je reagirala Francuska. U toj zemlji zabilježen je velik porast nasilja već u prvom tjednu karantene, pa je Vlada odlučila otvoriti 20-ak punktova kako bi ga žene mogle prijaviti kad idu u nabavku, a plaćat će i hotelski smještaj žrtvama.

U Splitu je udruga Domine sinoć pak apelirala na građane da privremeno ustupe apartmane žrtvama obiteljskog nasilja.

'Savjetovalište udruge Domine posljednjih dana bilježi porast broja poziva žena žrtava nasilja kojima je potreban hitan smještaj ili pomoć druge vrste. Žene ostaju na ulici, nezaštićene i bez posla! Nažalost, unutar sustava trenutno ne postoji način da im pomognemo! Javite nam se ukoliko imate slobodan stan/apartman i u mogućnosti ste privremeno ga pružiti ženama i djeci žrtvama nasilja', poručile su aktivistkinje.

Mamula: Žrtve su sada pod potpunom kontrolom nasilnika

Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, kaže za tportal da su podaci MUP-a zapravo očekivani, jer osim što su žrtve sada izloženije obiteljskim nasilnicima - i to uz svu prateću tjeskobu, neizvjesnost i ekonomske poteškoće uslijed koronakrize - one su pod njihovom apsolutnom kontrolom, što uključuje oduzimanje mobitela. Uz prijavljivanje nasilja, žrtvama je otežan odlazak u skloništa, a koja ne mogu primiti nove osobe ako nisu testirane na koronavirus.

'Da vi vodite sklonište u kojemu je smješteno 15-ak žena i djece, biste li primili osobu koja nije testirana i ugrozili sve ostale?' rezonira Mamula, pitajući i zašto je fokus uopće na sklanjanju žene i djeca, umjesto da se iz obiteljskih domova izmjeste nasilnici, uz zabranu pristupa žrtvama. Prije nekoliko dana, kaže, jedna je starija gospođa pobjegla kod svoje 90-godišnje majke, a nasilnik je došao za njom i istukao ih obje.

Ženska soba i Dom Duga - Zagreb uputili su i konkretne pozive resornim ministarstvima.

Od Ministarstva za demografiju traže da inicira koordinaciju procesa automatskog testiranja žrtava nasilja u obitelji prije ulaska u sklonište - jer je opcija smještaja u sklonište uvijek jedno od mogućih rješenja, ali ne i jedino. Od MUP-a traže da pristupi svakom pozivu u pomoć zbog nasilja u obitelji tako da poduzme radnje u svojoj nadležnosti za izricanje zabrane pristupa počinitelju nasilja, a od Ministarstva pravosuđa da se koordinirano uključi te da suci i sutkinje žurno rade na predmetima nasilja u obitelji i da izriču mjere zabrane pristupa.

Velika je odgovornost i na rodbini, prijateljima i susjedima koji znaju ili čuju što se događa da to prijave nadležnim institucijama.

'Postoje i SOS telefoni i savjetovališta, svi radimo u ovoj situaciji. Ne treba trpjeti nasilje, ali mi kao društva moramo početi djelovati koordinirano jer ako zakaže bilo koja karika, sustav ne funkcionira. U ovoj situaciji imamo i zabrinjavajuće najave da županije i općine prestaju financirati udruge jer prenamjenjuju sredstva zbog epidemije i potresa, a ako se to dogodi, bit ćemo u još većim problemima', zaključuje Mamula, vjerujući da će žrtve naknadno, kad budu u prilici, prijaviti nasilje koje se sada događa.

Bedeković: Skloništa trebaju osigurati prostor za dvotjednu izolaciju žrtava zbog koronavirusa

Ministrica za demografiju Vesna Bedeković očitovala se danas, na traženje novinara u Splitu, na zahtjev Ženske sobe da organizira hitno testiranje žrtava obiteljskog nasilja prije ulaska u sklonište.

'Nije tu riječ samo o Ženskoj sobi, nego i o svim ostalim skloništima za žene žrtve nasilja. Dosta je bitno testiranje, kao što ste i sada vidjeli u domovima za stare i nemoćne, osobito one osobe koje idu na dijalizu, voze ih pa se vraćaju natrag u domove na smještaj, jednako tako kada su domovi dužni po odluci centra za socijalnu skrb u žurnim situacijama primiti na smještaj – u svakoj takvoj situaciji, dakle, testiranja, ali jako je važno osigurati prostor za izolaciju. Znači, svaki novi korisnik koji dolazi u dom, a jednako tako i u sklonište za žrtve nasilja, jako je važno organizirati prostor u kojem će osoba, bez obzira na testiranje, dva tjedna biti u izolaciji, jer test se može jedan dan pokazati negativnim, a drugi dan pozitivnim', odgovorila je ministrica Bedeković, koja je o tome prethodno razgovarala s ministrom Vilijem Berošem i ravnateljem HZJZ-a Krunoslavom Capakom. Ujedno, pozvala je žrtve da prijavljuju obiteljsko nasilje.

Iz Ministarstva demografije za tportal dodaju da žrtve, kao i do sada, obiteljsko nasilje trebaju 'prijavljivati policiji i centrima za socijalnu skrb', a sve dodatne upute mogu se naći online - uključujući detaljan odgovor na pitanje što žrtva može očekivati od nadležnih institucija.

B.a.b.e.: Opća atmosfera straha i neizvjesnosti u državi

Zdravka Sadžakov iz udruge B.a.B.e. kaže da ni njih posebno ne iznenađuju podaci MUP-a.

'Smanjen broj prijava nasilja pripisujemo općoj atmosferi straha i neizvjesnosti u državi, pri čemu je kod velikog broja građana/ki ostavljen dojam da službe koje bi im u redovnim okolnostima trebale biti dostupne ne funkcioniraju ili funkcioniraju sa smanjenim kapacitetom. Smatramo da je stoga i percepcija brojnih žrtava nasilja takva, da neće primiti potrebnu pomoć, te upravo takva percepcija udružena s aktualnim strahovima za život, zdravlje i egzistenciju po našem mišljenju predstavljaju svojevrstan odvraćajući efekt pri donošenju odluke o prijavljivanju nasilja, zbog čega i trenutne brojke govore u prilog prividnom smanjenju', navodi Sadžakov, tumačeći da su i njihove korisnice koje su nazvale bile iznenađene činjenicom da udruga trenutno funkcionira.

B.a.b.e. naglašavaju da su njihove telefonske linije dostupne žrtvama nasilja u obitelji svakog radnog dana od 8 do 17 sati. Njihova pravnica i psihologinja redovito odgovaraju na sve telefonske upite, kao i na upite upućene putem elektroničke pošte, te ohrabruju žrtve nasilja u obitelji da im se jave.

Broj prijava nasilja u odnosu na prethodna razdoblja ni kod njih se nije povećao, no i B.a.b.e. smatraju da je obiteljsko nasilje trenutno u porastu, što će izaći na vidjelo tek nakon završetka ovog izvanrednog stanja u Hrvatskoj.