Njegovi autori Patrick Di Justo, Adam Rogers i Alison Davis ističu da organizirani kriminal najbolje možemo razumjeti ako ga promatramo kao najveću i najnezakonitiju društvenu mrežu svijeta.

Suvremeni organizirani kriminal u velikoj se mjeri oslobodio hijerarhijskih struktura koje je svojevremeno poticala mafija – kapoa, kumova i sl. – i prihvatio lokalno i brže, ad hoc povezivanje kako bi bolje riješio ustaljene probleme i iskoristio nove prilike.

Procjenjuje se da međudržavni organizirani kriminal – suradnja zločinačkih organizacija različitih zemalja – danas predstavlja industriju tešku oko dva trilijuna američkih dolara, jaču od španjolskog gospodarstva, čiji se društveni bruto proizvod posljednjih godina kreće oko 1,44 trilijuna dolara.

Najveći udio u tom kolaču otpada na trgovinu drogama: krijumčarenje kokaina u Sjevernu Ameriku – 38 milijardi dolara; trgovinu kokainom u Europi – 34 milijarde; šverc heroina u Europu – 20 milijardi te krijumčarenje heroina u Rusiju – 13 milijardi.

Nakon trgovine drogama najunosniji su poslovi ilegalna trgovina robama (poput šverca cigareta) te trgovina ljudima. Na ilegalnoj trgovini robama u Europi kriminalci zarađuju oko 8,2 milijarde dolara, a na krijumčarenju imigranata iz Latinske Amerike oko 6,6 milijardi.

Trgovina drogama, ljudima i ilegalnim robama utjelovljuje sivu ekonomiju koja se proteže na najmanje pet kontinenata.

Zanimljivo je da su autori u europskom dijelu karte albanskoj mafiji, jedinoj uz talijansku i rusku, pridali toliku važnost da su je označili zasebnim interaktivnim brojem. Za interaktivni atlas kliknite ovdje.