„Cilj je da svi oni koji stvaraju djela zaštićena autorskom pravom budu u sigurnoj poziciji da mogu na digitalnom tržištu ostvariti svoja prva, zaštititi autorska djela, a kada se monetiziraju da za to dobiju pravičnu naknadu”, kazala je ministrica u Saboru predstavljajući konačni tekst prijedloga zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Dodala je kako je uvjerena da zakon uvažava različite interese primjerice diskografa i izvođača, te novinara u odnosu na nakladnike informativnih publikacija.

Odbacila je tvrdnju Katarine Peović (RF) da se zakonom u privilegirani položaj stavlja vlasnike medija i producente u odnosu na novinare.

„Zakonom su po prvi put novinarska djela definirana kao autorska djela i izrijekom je navedena obveza navođenja referencija i za izdavača i za novinara i stvoreni su preduvjeti, za razliku od sada, da novinari po prvi put ostvare naknade od digitalnog korištenja svojih djela”, istaknula je Obuljen Koržinek.

Odbacila je i da se zakonom ne uvažavaju glumci.

 "Jako volimo glumce”, odgovorila je Urši Raukar Gamulin (Možemo) koja je upitala zašto ne voli glumce.

Složila se s Miroslavom Škorom (NZ)  da postoji prijepor između diskografa i izvođača o tome postoje li između njih ugovori, ali i poručila kako ministarstvo ne može  o tome donositi sudove jer se radi o privatno-pravnim odnosima.

"Zbog te nerazjašnjene situacije  postavili smo princip kojim smo predvidjeli regulaciju koja kreće od donošenja zakona i dali rok od tri godine za eventualno prijeporne situacije", rekla je.

Kako ćete braniti zakon dođe li do procjene ustavnosti zbog povratnog djelovanja, upitao je Davor Dretar (DP). Pitanje ustavnosti postavila je i Dalija Orešković (Centar) navodeći da se uvodi prividna retroaktivnost zakona.

Na zakonu je radio veliki broj stručnjaka te ako dođe do tužbe, sigurna sam da ćemo ga obraniti, poručila im je ministrica.