"Bitno je bilo utvrditi tko je odgovoran i da se dogodio zločin, da je postojao genocid i 1991. godine, a ovako smo sada napravili, na žalost, ništa. A svi znamo, još uvijek smo svi živi svjedoci, što se događalo 90-tih godina na području Hrvatske", rekao je Klemm.

Predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Đuro Glogoški izrazio je žalost jer sudac u presudi govori da je bio premali broj žrtava u Hrvatskoj da bi se tužba mogla okvalificirati kao genocid.

"Zanimljivo da je cijelo vrijeme govorio da nije bilo dovoljno materijalnih dokaza za sve ovo o čemu se govorilo u tužbi. Očito da sama tužba nije dobro postavljena, s obzirom da je tužba išla protiv Srbije, a znamo da je u vrijeme ratnih događanja tada još bila Jugoslavija", rekao je.

Glogoški je rekao da se to moglo očekivati kada istovremeno u Hrvatskoj "šetaju oni koji su ubijali, silovali, palili i rušili, a hrvatsko pravosuđe ništa ne poduzima".

"Istovremeno je u zadnjih nekoliko godina politika u Hrvatskoj išla u pravcu izjednačavanja žrtve i agresora, sve manje se govori o agresiji na Hrvatsku, a sve više o građanskom ratu. Pa što smo onda mogli očekivati od presude", upitao je Glogoški.

Predsjednik Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Josip Đakić ustvrdio je kako institucije i pravni timovi koji su radili na tužbi vjerojatno nisu radili dovoljno.

"Ako se sjetimo najava povlačenja tužbe za genocid, špekulacija oko toga kako to nema utemeljenja... Politički stav državnog vrha imao je cilj da takva presuda bude donesena", tvrdi Đakić.

U HVIDR-i su s nevjericom dočekali takvo tumačenje i presudu Haaškog suda, kaže Đakić kome je obrazloženje presude apsolutno neprihvatljivo.

"Što je, tu je. Borit ćemo se da hrvatska pravna država privede licu pravde sve one koji su počinili zločine, sve one koji su zapovijedali ili učinili genocid nad Hrvatskom jer je sud i rekao - da je počinjen genocid, ali nije bilo namjere", rekao je Đakić.