Vlada je na današnjoj sjednici donijela paket zakona za donošenje proračuna koji je najavljen za ponedjeljak. Usvojen je Zakon o PDV-u kojim se taj porez povećava na 25 posto, Zakon o porezu na dobit kojim se oporezuju dividende u iznosu većem od 12.000 kuna te Zakon o porezu na dohodak kojim se neoporezivi dio plaće povećava na 2.200 kuna, a mirovine na 3.400 kuna
Ministar financija Slavko Linić predstavio je ključne zakone za donošenje proračuna i istaknuo da ovim paketom Vlada predlaže Saboru i način borbe proti krize u Hrvatskoj. 'Ovi zakoni govore kojim poreznim mjerama se možemo boriti protiv daljnjeg otpuštanja radnika i protiv zaustavljanja procesa investicija. Pokušavamo dio ogromnog tereta koji je na privredi, prebaciti na dio potrošnje i rasteretiti privredu.'
Linić smatra da se ovim zakonom ide na ruku građanima koji su izgubili posao ili imaju vrlo male plaće jer se njima, kaže, nastoji očuvati minimum standarda građana.
ZAKON O PDV-U
'Kada govorimo o Zakonu o PDV-u, opću stopu dižemo sa 23 na 25 posto s primjenom od 1. ožujka što će će omogućiti rasterećenje kod doprinosa za zdravstvo od 1. svibnja', rekao je Linić i dodao da će se doprinos za zdravstvo s dva mjeseca zakašnjenja smanjiti sa 15 na 13 posto
'Povećanje PDV-a ne donosimo kako bi unijeli više novca u proračun, nego kako bi rasteretili hrvatsko gospodarstvo. Očekujemo negativne utjecaje pa stoga predlažemo međustopu od 10 posto za proizvode koji se svakodnevno troše: ulje, masti, dječja hrana, isporuka vode (osim one u boci) i bijeli šećer', kaže Linić.
Od prvog dana 2013. godine, Vlada namjerava sniziti i stopu PDV-a na 10 posto u ugostiteljskim objektima na bezalkoholna pića, pivo i vino kao svoj obol bitci za konkurentnost turizma. 'Žestoka' alkoholna pića bit će oporezovana sa 25 posto.
'Od prvog siječnja iduće godine uvest ćemo i fiskalne kase te strogu kontrola u tom dijelu servisiranja usluga, a istog datuma promijenit će se i prag upisa u registar poreznika PDV-a kojeg dižemo sa 85.000 godišnje na 230.000 kuna godišnje', najavio je Linić.
POREZ NA DOBIT
'Porezom na dobit pokazujemo koliko je važno da gospodarstvenici budu stimulirani za otvaranje novih radnih mjesta. Ovim zakonom, svaka reinvestirana dobit koja se unese u temeljni kapital, neće imati obračun poreza na dobit', pojasnio je Linić.
Kaže da je Vladina preporuka poduzetnicima da sve što zarade vrate kroz ulaganja i da se okrenu zapošljavanju radnika.
'U isto vrijeme, svjesni da moramo uravnotežiti bogatstvo i siromaštvo, predlažemo da se svaka isplaćena dividenda oporezuje sa 12 posto. Posebnim propisima uvodimo olakšice za male dioničare koji će kroz svoju godišnju prijavu biti oslobođeni poreza na dividende koje iznose do 12.000 kuna' rekao je Linić. Ova odredba o smanjenju porezne osnovice na reinvestiranu dobit ukida se nakon ulaska u EU.
POREZ NA DOHODAK
Zakon o porezu na dohodak, smatra Linić, donosi najviše promjena jer se odredbe zakona tiču građana i malih poduzetnika. 'Zbog krize, prijedlog je da se poveća neoporezivi mjesečni odbitak zaposlenima 2.200 kuna, a umirovljenicima 3.400 kuna. Kako taj udar ne bi bio prevelik, predlažem da zadržimo iste stope, ali mijenjamo razrede. Oni s nižim primanjima imat će manje dobitaka, a veće plaće će u konačnici manje jer će se uzimati više'.
Vlada će također oporezivati i mirovine stečene radom u inozemstvu, a osnovica oslobođena poreza bit će ista kao i za 'domaće' mirovine, dakle, 3.400 kuna.
Potpredsjednik Vlade i Ministar regionalnog razvoja Branko Grčić ustvrdio je da promjene u ovom zakonu idu prema tome da se započne proces konsolidacije kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva i kako bi se zaštitili najugroženiji članovi društva.
POREZ O DOPRINOSIMA
'Napomenuo sam da Vlada povećanje PDV-a ne smatra prihodom nego tu dobit prepušta gospodarstvu', kaže Linić i pojašnjava da se ovim zakonom novac iz sektora potrošnje preselio u gospodarstvo kao poticaj.
Smanjenjem doprinosa za zdravstvo sa 15 na 13 posto poslodavcima je i cijena rada niža za dva indeksna poena. 'Time je naša cijena rada nešto konkurentnija prema europskim gospodarstvenicima', rekao je Linić koji tvrdi da će efekt za gospodarstvo biti preko 2,4 milijarde kuna na ovoj razini zaposlenih.
'Kad govorimo očekujemo li rast cijena prehrambenih proizvoda, naše procjene su da ne bi trebalo biti povećanje upravo jer su veći efekti za gospodarstvenike u prehrambenom lancu po osnovi ovih dva posto koji nadoknađuju povećanje od dva posto PDV-a. Ovo nije konačan rezultat, jer ćemo u proračunu imati prijedloge o smanjenju spomeničke rente, vodnog i šumskog doprinosa što su još dodatna rasterećenja', objasnio je Linić zašto smatra da PDV ne bi smio biti opterećenje za gospodarstvo.
Ako ovi zakoni budu izglasani u Saboru, stupit će na snagu 1. ožujka, osim Zakona o porezu o doprinosima koji će stupiti na snagu 1. svibnja.
