Konkretnije, u posljednjih pet godina u Hrvatsku se doselilo nešto malo više od 88 tisuća stanovnika, ali ju je istovremeno napustilo 189 tisuća, a zahvaljujući enormnim stopama gubitka stanovništva u pojedinim ionako slabije naseljenim općinama, demografi strahuju od sve većih količina u potpunosti raseljenih prostora, na kojima će u budućnosti biti teško organizirati novi život, navodi dnevnik.

Takvi primjeri su općine poput Civljana i Ervenika u Šibensko-kninskoj županiji koje su u pet godina izgubile 39,3, odnosno 37,8 posto stanovništva, što znači da je ovo područje u pet godina napustio svaki treći stanovnik.

'Ove općine možda su u startu imale mali broj stanovnika, međutim uzevši u obzir na kojem se prostoru one nalaze, egzodus stanovništva ovdje za sobom ostavlja cijele dijelove Hrvatske koji su gotovo u potpunosti prazni. Za ono malo ljudi koji su ovdje ostali živjeti, život je izuzetno težak, da ne kažemo koliko je i skup s obzirom na to da ovdje nema javnog prijevoza, zdravstvene skrbi, trgovina i ostaloga', napominje demograf Anđelko Akrap.

Kad je u pitanju statistika koja govori isključivo o doseljavanju iz odnosno iseljavanju u inozemstvo, ona pokazuje kako je u pet godina samo 96 gradova i općina zabilježilo rast broja stanovnika kao posljedicu doseljavanja dok njih 463 bilježi minus zbog emigracije, a u njih 42 odnosno 7,5 posto, stopa emigriranja bilježi se u dvoznamenkastim brojevima.

Statistika je još okrutnija i posebno govori u prilog centralizacije kad pogledamo statistiku koja uključuje unutarnju i vanjsku migraciju: u tom slučaju, dvoznamenkastu stopu pada broja stanovnika bilježi čak 137 gradova i općina, što znači da se s manjkom stanovnika zbog migracije unutar Hrvatske te u inozemstvo susrela svaka četvrta jedinica lokalne samouprave, donosi Jutarnji list.