Stanovanje u višestambenim zgradama neizbježno podrazumijeva svakodnevni suživot s brojnim susjedima, što nerijetko dovodi do raznih nesuglasica i problema. Upravo zato Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kreiralo je Pravilnik o kućnom redu u zgradama, a on detaljno definira pravila ponašanja, korištenja zajedničkih prostorija, dopuštenih aktivnosti i vremenskih ograničenja s ciljem uvođenja reda u stambene zajednice
Prema zakonu koji je stupio na snagu krajem prošle godine, sve stambene zgrade u Hrvatskoj imat će rok od 180 dana da istaknu kućni red na vidljivom mjestu u zajedničkom prostoru – u obliku zidne ploče. U roku od približno tri mjeseca Pravilnik bi trebao biti postavljen u svim zgradama.
Stanari više neće moći ignorirati pravila bez posljedica – red, mir i sigurnost sada imaju zakonsku podršku.
Što sve kućni red propisuje?
U Pravilniku se navode jasna pravila koja obuhvaćaju ponašanje u zajedničkim prostorijama, dopuštenu razinu buke, zabranu stvaranja otpada, pravila o tišini, pa čak i precizne upute za održavanje privatnih dijelova stanova, poput balkona i terasa. Cilj je očuvati funkcionalnost i estetski izgled zgrade te omogućiti suživot bez nepotrebnih sukoba.
Jedno od ključnih pravila odnosi se na očuvanje kućnog mira. Stanari ne smiju stvarati buku glasnom glazbom, vikom, bučnim radovima ili sličnim djelovanjem. Propisano je vrijeme tišine – radnim danima od 15 do 17 sati te noću od 22 do 7, a vikendom i blagdanima mir mora vladati od 13 do 17 sati i od 22 do 9 ujutro.
'Pravilnik je dobar alat kojim se može uvesti red, dosad takvog alata nije bilo, nije postojao. To je dobar korak u dobrom smjeru jer suvlasnici zgrade imaju mogućnosti kako riješiti svoje probleme', istaknuo je za Dnevnik.hr Tin Bašić, suosnivač platforme ZGRADOnačelnik.hr.
Ipak, Pravilnik ostavlja prostor i za iznimke – jednom godišnje suvlasnici mogu organizirati slavlje koje traje do ponoći, ali samo ako se proslava najavi najmanje dva dana unaprijed. Isto vrijedi za izvođenje građevinskih radova: stanari su dužni obavijestiti susjede dva dana ranije te navesti vrstu i trajanje radova. Takvi zahvati nisu dopušteni noću, kao ni vikendima i blagdanima prije 9 sati.
vezane vijesti
Cvijeće, tende i prozori – sve pod nadzorom
Balkoni, terase i lođe podliježu posebnim pravilima. Ako se na tim dijelovima nalaze biljke, one moraju biti postavljene u vodonepropusne i sigurno učvršćene posude.
'Cvijeće i raslinje zalijeva se tako da voda ne oštećuje balkone, prozore, pločnik i pročelje zgrade', stoji u Pravilniku. Također se zabranjuje bacanje bilo kakvih predmeta, otpadaka, opušaka, pa čak i 'isprašivanje posteljine, tepiha ili krpa' kroz prozore i s balkona.
Neće se više moći ni 'luftati' stan po želji – tijekom kiše, vjetra ili kad temperatura padne ispod 0 °C, prozori i vrata zajedničkih dijelova zgrade moraju biti zatvoreni. Uz to, 'vrata, prozori i kapci koji se otvaraju prema javnoj prometnoj površini ne smiju položajem ometati prolaznike'.
Zanimljivo je i to da izgled fasadnih elemenata poput tendi, sjenila i roloa mora biti usklađen za cijelu zgradu, i to samo ako većina suvlasnika na to pristane. U tom slučaju, boju suncobrana na balkonu određuju susjedi. 'Na uličnim pročeljima balkona, lođa i terasa ne smiju se postavljati tende, roloi ili sjenila, osim ako natpolovična većina suvlasnika ne odluči o njihovu jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu.'
Red i u hodnicima: Bicikli, romobili i kolica pod povećalom
Jedna od već poznatih, ali često ignoriranih zabrana odnosi se na ostavljanje osobnih predmeta u zajedničkim prostorijama. Bicikli, romobili, ormari, obuća, kućanski aparati i druge stvari ne smiju se ostavljati na hodnicima, stubištima, tavanima i okućnici. Ove odredbe služe ne samo očuvanju urednosti, već i zaštiti od požara i nesmetanom prolazu.
Ipak, Pravilnik predviđa iznimke. 'Odlukom suvlasnika može se odrediti da se bicikli i romobili mogu ostavljati na za to prethodno predviđena mjesta u zajedničkom podrumu, tavanu, okućnici te hodniku, pod uvjetom da slobodan prolaz u svakom trenutku mora iznositi najmanje 120 centimetara.' Dječja i invalidska kolica također se mogu držati u zajedničkim prostorijama, ali tako da ne ometaju kretanje stanara.
Za zajednička dvorišta i okućnice također vrijede stroga pravila – nije dopušten trajni smještaj građevinskog materijala, odlaganje otpada, niti pranje automobila. Osim toga, prostor se ne smije ograđivati ili koristiti za privatne potrebe ako time dolazi do ometanja drugih stanara.
Upravitelji preuzimaju veću odgovornost
Zakon predviđa i obveze upravitelja zgrada – oni su dužni postaviti Pravilnik na vidljivo mjesto, ali i osigurati da se njegova pravila poštuju. On otvara vrata i sankcijama za one koji se ne pridržavaju zadanih pravila – prekršitelji mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 50 do 500 eura, što predstavlja novost u praksi stambenog upravljanja.
'Dosad takvog alata nije bilo, nije postojao', ističu iz Udruge predstavnika suvlasnika, čime naglašavaju važnost ovakve konkretizacije pravila koja do sada, iako često napisana, nisu bila obvezujuća ni kažnjiva.
Još jedan važan aspekt Pravilnika tiče se najmoprimaca – svaki stanodavac obavezan je 'dostaviti ime, prezime i kontakt svojih najmoprimaca predstavniku suvlasnika'. Time se dodatno osiguravaju komunikacija i nadzor nad stanarima koji nisu vlasnici stanova, ali sudjeluju u svakodnevnom životu zgrade.
