Naime, na snagu s današnjim danom stupa i Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine, prema kojem će za gotovo 1,2 milijuna umirovljenika biti zamrznut rast mirovina u ovoj godini.
S 1. siječnja na snagu su stupili i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, izmjene Zakona o deviznom poslovanju, Zakon o ovrhama na novčanim sredstvima, novi Zakon o platnom prometu, novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o upravljanju državnom imovinom i dr.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti utvrđuje fiskalna pravila u okviru kojih će vlada provoditi svoju fiskalnu politiku, cilj je smanjenje deficita kako bi se omogućilo da se potrošnja u potpunosti financira iz prihoda, a da zaduženja budu isključivo radi podmirenja obveza ili razvoja.

Zakon se odnosi na proračunske i izvanproračunske korisnike, kao i na čelnike lokalnih jedinica i izvanproračunskih korisnika lokalnih jedinica, a dodatno postrožuje odgovornost u trošenju proračunskih sredstava. Uvodi institut izjave o fiskalnoj odgovornosti te utvrđuje da će čelnici proračunskih ili izvanproračunskih korisnika te lokalnih jedinica, utvrdi li se da su prekoračili proračunski okvir, podnositi mandate na raspolaganje.

Kod izmjena Zakona o deviznom poslovanju najznačajnije se novine odnose na liberalizaciju depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu.

Tako od danas hrvatski građani mogu slobodno otvarati račune u inozemstvu i preko njih obavljati platni promet, a za prijenos novčanih sredstava na račun u inozemstvo bit će potrebno da u inozemstvu otvore račun, u skladu s propisima zemlje u kojoj ga otvaraju, te da daju nalog domaćoj banci za prijenos.

To, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi banaka, ne bi trebalo voditi nekim bitnim promjenama ili većem povlačenju štednih uloga iz hrvatskih banaka koje, kažu bankari, nude atraktivne kamate na štednju.

S 1. siječnja 2011. na snagu stupa i novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a prema kojem će te ovrhe ubuduće provoditi Financijska agencija.

Novost je da će se ovrha, osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, moći provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava, a Fina će voditi jedinstveni registar računa koji će sadržavati podatke o računima poslovnih subjekata i građana, kao i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i polozima u kreditnim unijama, ali neće sadržavati podatke o stanju na računu ili visini depozita.

Nakon više od godinu dana od donošenja (listopad 2009.) na snagu je stupio i novi Zakon o platnom prometu koji na nov i širi način regulira platni promet.

Zakon primjerice uvodi i novu kategoriju pružatelja platnih usluga, institucije za platni promet koje će za to morati dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke, na jedinstven način uređuje domaći i prekogranični platni promet, regulira autorizaciju i definira izvršenje platne transakcije, zaštitu korisnika itd.

Na snagu je s početkom godine stupio i novi Zakon o državnoj potpori i ruralnom razvoju prema kojem će se u 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model).

Nakon stupanja na snagu nekih zakona uslijedit će ukidanje nekih institucija, primjerice Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom. Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom regulira da će poslove HFP-a i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom preuzeti nova institucija, Agencija za upravljanje državnom imovinom.