Članice NATO-a odlučile su u utorak obnoviti mandat svojem glavnom tajniku Jensu Stoltenbergu do 2020., ističući da u njega imaju 'puno povjerenje'. Tportal donosi portret Norvežanina koji je jedan od ključnih političara matične zemlje, ali i politike Sjevernoatlantskog saveza
Pedesetosmogodišnji Jens Stoltenberg dolazi iz obitelji političara. Njegov otac Thorvald bio je u ranim 90-im godinama prošlog stoljeća norveški ministar vanjskih poslova, a sudjelovao je u mnogobrojnim međunarodnim odborima koji su se bavili ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Majka prvog čovjeka NATO-a, Karin, također je političarka.
Iako je danas na čelu najmoćnijeg svjetskog vojnog saveza, Stoltenberg je tijekom vrhunca Hladnog rata odgojen u ljevičarskom duhu te je često kao dječak ljeta provodio na otoku Utøya, u vlasništvu norveškog Saveza socijaldemokratske mladeži, koji je poznat po masakru što ga je 2011. počinio Anders Breivik, ubivši u mahnitom pohodu 76 osoba.
Stoltenberg se kasnije pridružuje ekstremnoj ljevici koja je u Oslu organizirala brojne demonstracije protiv Vijetnamskog rata. Na jednom takvom prosvjedu je ranjen, pa se vrlo brzo potom ostavlja ekstremnih pogleda te prelazi u novinare i piše za ljevičarski Arbeiderbladet.
Nakon nekoliko godina provedenih u redakciji Stoltenberg se vraća u politiku te od 1985. do 1989. godine obnaša funkciju predsjednika mladeži Radničke stranke Norveške. Jačanjem te stranke ulazi u uži krug vodstva pa od 1990. do 1991. obnaša dužnost državnog tajnika u ministarstvu za životnu sredinu, što ne čudi jer je ekologija, pored zimskih sportova, njegov omiljeni hobi.
Radio kao taksist da bi opipao bilo naroda
Dvije godine kasnije postaje ministar industrije, a 1996. i ministar financija. Četiri godine poslije Stoltenberg je izabran za predsjednika norveške vlade, no tu funkciju obnaša tek jednu godinu. Već 2005. ponovo postaje premijer, a nakon prvog uspješnog mandata glasači mu daju povjerenje pa je reizabran za premijera 2009. godine kao šef 'crveno-zelene' koalicije, koju su činile njegova radnička stranka te Socijalistička stranka ljevice i Stranka centra.
Kao političar, Stoltenberg je oduvijek tvrdio da politika mora biti isključivo u službi građana, što u Norveškoj nije puka floskula koju je kao premijer svakodnevno pokazivao odlazeći na posao biciklom. Kao premijer je jedan dan proveo i inkognito kao vozač taksija u Oslu kako bi čuo što muči obične Norvežane.
Za čelnika NATO-a izabran je u listopadu 2014., a koliko je uspješan na toj poziciji, ponajviše govori njegov nedavni reizbor.
Stoltenberg je oženjen za diplomatkinju Ingrid Schulerud, s kojom ima dvoje djece, Axela, koji studira kineski u Šangaju, te Annu Catherinu, koja u Kopenhagenu studira pjevanje. Stoltenbergova pak sestra Nini umrla je 2014. od predoziranja heroinom, unatoč naporima obitelji da je izvuku iz pakla droge.
Na udaru zbog ubijenog soba i poklonjenog glisera
Čelnik NATO-a za sebe tvrdi kako je ateist, a većinu slobodnog vremena provodi na skijama, pa je tako 2011. tijekom obilježavanja 100-godišnjice osvajanja Južnog pola skijao na Antarktiku odavši priznanje svojem sunarodnjaku Roaldu Amundsenu, čija je ekspedicija prva stigla na taj udaljeni kontinent.
No Stoltenberg nije bez grijeha, pa je 2001. godine uništio automobil svojeg kolege zabivši se u parkirano vozilo, ne ostavivši pritom na 'šajbi' uništenog automobila svoje podatke.
Javno je priznao da je u mladosti pušio marihuanu, a sunarodnjaci su mu najviše zamjerili kad je tijekom lova usmrtio pripitomljenog soba koji je pripadao jednom Laponcu te kad je od kolega iz stranke primio dar u obliku glisera koji su platili porezni obveznici.