"Pažljivo ćemo nastojati kombinirati nacionalna sredstva i međunarodne izvore financiranja da se u godinama koje su pred nama realizira obnova Grada Zagreba. Tu instant rješenja nema, niti će itko od nas čuti bilo kakve iluzije o tome da će se sve skupa obnoviti i popraviti na brzinu. To jednostavno nije realno i nemoguće je", naglasio je Plenković.

Dodao je kako je riječ o dugoročnom zakonu koji ne smije i ne može biti donesen na brzinu te je ponovio kako će prihvatiti kvalitetne prijedloge oporbe.

„Te nedjelje 22. ožujka kada je Zagreb i okolicu pogodio potres svi smo osjetili neukrotivu i razornu snagu prirode, potres koji je trajao tek 10-ak sekundi, odnio je jedan mladi život, u potresu je oštećeno 25 tisuća zgrada, neuporabljivo ili privremeni neuporabljivo je više od 6000 zgrada među kojima su vrtići, škole, fakulteti, znanstvene i kulturne ustanove”, kazao je Plenković zastupnicima.

Uz brojne crkve i samostane oštećen je, podsjetio je, simbol Zagreb, Katedrala, "a krnji tornjevi Katedrale još će dugo biti najvidljiviji ožiljak glavnog grada".

„Zagreb je postao jedini europski glavni grad kojeg je u posljednjih nekoliko desetljeća pogodio ovakav potres, a jedini u svijetu kojem se to dogodilo usred pandemije virusa”, rekao je Plenković.

Građani na izazove odgovorili srcem i solidarnošću

Istaknuo je da su građani na izazove odgovorili velikim srcem, solidarnošću, pribranošću i dostojanstvom, te da su službe i volonteri odmah izašli na teren.

Razmjeri šteta procijenjeni na 86 milijardi kuna nadilaze sve s čim smo se dosad suočavali, naglasio je premijer.

Podsjetio je da su ugrožene obitelji smještene u studentskom domu, da je kroz njega prošlo 800 građana, a da ih je trenutno tamo još 350, te da je za njihov smještaj i prehranu država izdvojila 12,6 milijuna kuna.

Osigurano je i po 12 tisuća jednokratne pomoći za obnovu krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova, dizala za što je rebalansom izdvojeno 100 milijuna kuna kao i po 8 tisuća kuna za kondenzacijske bojlere za što je osigurano 41 milijun kuna iz Fonda za zaštitu okoliša.

Ponudili smo i sufinanciranje najamnine zamjenskog stana do rujna 2021., a do danas su zaprimljena 463 zahtjeva, a riješena su 346 zahtjeva, podsjetio je.

Osiguran je i zajam od Svjetske banke od 200 milijuna eura koji će biti iskorišten za obnovu zdravstvenih i obrazovnih institucija.

Bit obnove nije povratak u prijašnje stanje, poanta je da protupotresna kvaliteta obnovljenih zgrada bude takva da mogu izdržati neki, ne daj Bože, novi potres, poručio je Plenković iz saborske rasprave o zakonu za koju je prijavljeno rekordnih 10 klubova i 62 zastupnika pojedinačno.

Podsjetio je pritom kako se Dubrovnik još uvijek obnavlja od potresa koji ga je pogodio u proljeće 1979. Zastupnike zanima od kuda će se osigurati sredstva, hoće li se transparentno trošiti, hoće li se misliti na siromašnije građane koji sami neće moći financirati svoj dio obnove? Ovo je najveći potres s ovoliko šteta u centru grada, oštećeno je 25 tisuća objekata, obnova će trajati dugo, ali nastojat ćemo da taj posao bude sustavan, smislen, kvalitetan, održiv, odgovorio je premijer SDP-ovu Peđi Grbinu.

Kad je riječ o sredstvima, kombinirat će se međunarodni izvori financiranja s nacionalnima, o novim nametima Vlada nije razmišljala, kazao je Hrvoju Zekanoviću (HS) kojeg je zanimalo razmišlja li se štetu sanirati možda novim trošarinama, npr. na energente, duhan?

Premijer ne dijeli razmišljanja zastupnika Darija Zurovca kad je riječ o ulozi države.

Poštujući Vaš stav, priklanjamo se stavu da velika šteta zahtijeva veliku odgovornost, uzvratio je Plenković zastupniku Zurovcu (Fokus) koji zagovara puno manje državne intervencije i smatra da je nepravedno koristiti sredstva poreznih obveznika iz siromašnijih dijelova države da se pomogne bogatijima u Zagrebu.

Premijer uzvraća kako je njegova Vlada u proteklom mandatu shvatila da država postoji s nekim razlogom, da ne mogu ljudi sami, privatnom inicijativom obnavljati velike štete od potresa na sustavan i kvalitetan način.

Katarini Peović (RF) koja zagovara da se siromašnim građanima u potpunosti financira konstrukcijska obnova, premijer odgovara kako je Vlada, što se tiče socijalnih kriterija otvorena. Vodit ćemo računa da kroz raspravu nađemo rješenje koje je primjereno, najavio je.

Naglasio je i kako je bitno spriječiti špekuliranje na tuđoj nesreći. Treba napraviti zakon da se to ne dogodi, kazao je Sandri Benčić (Možemo).

Kad je riječ o transparentnosti financiranja, zakon je baš tako pisan, odgovorio je Mariji Selak Raspudić (Most). Zakon je, kaže, pisan tako da ulogu ima i ministarstvo i nadležni fond, da su limitirane cijene, da će ići na javne pozive za radove, želi se spriječiti bilo kakve zloporabe.

Budući da se radi o potresu bez presedana, odlučeno je da se ide na posebni, a ne opći zakon, odgovorio je Dragani Jeckov (SDSS).

Premijer je odbacio prozivke SDP-ova Rajka Ostojića da se slabo povlače europski fondovi, pogotovo u dijelu za smanjenje rizika od katastrofa, čime, je, drži zastupnik, Vlada ugrozila sigurnost države.

To nadilazi onu vrstu imaginacije koju smo od vas slušali u kampanji, uzvratio mu je Plenković, navodeći da je Hrvatska danas na 97 posto ugovorenih i 37 posto isplaćenih europskih sredstava, a njegova je prva Vlada startala sa „devet, jedan“.

SDP-ov Peđa Grbin rekao je da će podržati zakon u prvom čitanju jer žele da se što prije donese.

"Ne stoji vaša teza da Zakon nije bilo moguće donijeti u kraćem roku, Italija ga je nakon potresa 2009. donijela u 20 dana. Naša podrška u drugom čitanju ovisiti će o tome koliko ćete uvažiti primjedbe", rekao je Grbin i pitao koliko će obnova trajati i odakle će biti namaknuta sredstva.

Plenković je odgovorio da će Zakon biti sustavan, a što se tiče izvora sredstava, 500 milijuna su bespovratna sredstva, 200 milijuna će ratificirati u jednom čitanju u petak, ostalo će nastojati kroz VFO.

Zastupnik Zeleno-lijevog bloka, Vilim Matula, na početku je svoga izlaganja rekao da desetljećima živi u centru Zagreba i dodao da je nevjerojatno što se proteklog vikenda dogodilo stanovnicima Donjeg grada.

"Priča da su ljudi sami pretvarali suterene u stanove je besmislena. Nakon potresa ljudi su se stisnuli u podrume. Nevjerojatno je da se priča zašto izdvajati novac za bogate u centru Zagreba. Ovo što nam govore o ne znam kakvim bogatašima, nema smisla. To su oni koji vide samo poslovnu priliku. Vi danas ne možete priuštivo stanovati u Donjem gradu. Kao mladi par morate stanovati na rubu grada. Stanovi su domovi, a ne tuđi profit", rekao je Matula

Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) osvrnula se na novi zakon o obnovi Zagreba upozorivši da javnost nije upoznata sa zakonom i koristima koje nosi, odnosno da se on odnosi isključivo na konstrukcijsku obnovu.

Dodala je da se Most zalaže za proaktivan pristup, pravedan pristup koji će utvrditi socijalne kriterije kod sufinanciranja obnove.

„Model financiranja 60/20/20 zvuči lijepo ali treba jasno reći da novaca nema, niti će se skupiti u džepovima građana, niti u pričuvama niti država taj novac ima”, kazala je Selak Raspudić.

Sačić: Istražiti zločine totalitarnih režima

Željko Sačić u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista zatražio je da Sabor pokrene procedure i zaduži nadležna tijela da se istraže zločini totalitarnih režima, posebno u jami Jazovka. Predložio je i da Sabor oda priznanje Mladenu Kuki koji je otkrio jamu Jazovka.

Natalija Martinčević (Klub HSLS-a i Reformista) osvrnula se na ekološki problem grada Varaždina, odnosno sto tisuća tona otada koje tamo nalaze na vodozaštitnom području.

Gospodarenje otpadom je prepušteno gradovima i općinama rezultirajući kaosom, te nismo niti blizu ispunjavanja kriterija EU, kazala je Martinčevoć i pozvala ministarstva da čim prije pristupe rješavanju tog problema.

Ružica Vukovac (Klub zastupnika Domovinskog pokreta) upozorila je na donošenje velikog broja zakona po hitnom postupku bez zadovoljavanja preduvjeta, a Marijana Puljak (Klub IP-a, Pametnog i GLAS-a) upitala je kada će biti završena brza cesta Trogir-Omiš, cesta od vitalnog značaja za to područje.