Janez Janša (59) politički je dinosaur koji je još tamo davne 1988. uhićen zbog posjedovanja vojnih tajni Jugoslavenske narodne armije (JNA).

Tada je kao komentator Mladine u akciji državne službe sigurnosti uhićen s urednikom unutarnje politike Davidom Tasičem i zastavnikom JNA Ivanom Borštnerom. Četvrtog, glavnog urednika Mladine Franca Zavrla, nisu uspjeli uhititi. Dokumenti kojih su se dokopali govorili su o mogućoj intervenciji JNA ako u Sloveniji dođe do građanskih nemira i demonstracija. Uhićenja su bila katalizator za prosvjede kasnije znane kao Slovensko proljeće, koji su pak bili jedan od ključnih događaja u procesu raspada Jugoslavije. Prosvjednici su tada tražili demokratske promjene i političke reforme u državi kojoj se već nazirao kraj. Vojni sud je Janšu unatoč pritiscima javnosti u montiranom procesu osudio na 18 mjeseci zatvora.

Navodno je cijela afera osmišljena kako bi se spriječila Janšina kandidatura za predsjednika Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.

No nije on oduvijek bio subverzivno i protusistemski raspoložen. Iako sin slovenskog domobrana, Janša je postao članom Komunističke partije već sa 17 godina, a političku karijeru je započeo 1982. godine kao predsjednik Općinskog odbora Saveza socijalističke omladine Slovenije (ZSMS) Grosuplje, općine u kojoj je odrastao. Tijekom osamdesetih honorarno je pisao za magazin Mladinu, a velikog odjeka imali su njegovi kritički tekstovi o karakteru JNA.

>>> Janša pobjednik izbora, no pobjeda bi mogla biti Pirova: Kako će sastaviti vladu?

Sada, 30 godina od događanja tijekom Slovenskog proljeća, Janša pristašama poručuje kako sve opet miriše na proljeće. Iako je dobio najviše glasova, i dalje ostaje upitno hoće li uspjeti oformiti vladu jer nitko ne želi koalirati s njim. Međutim ne bi bilo prvi put da su političari skočili sami sebi u usta zbog fotelje.

Bez obzira na skandale kojima mu je obilježena karijera, Janša je opstao te je i dalje jedna od vodećih političkih figura u Sloveniji. Štoviše, u svom trećem pohodu na premijersku fotelju ostao je jedini slovenski političar koji je izabran u svaki saziv Državnog zbora (slovenskog parlamenta) od osamostaljenja 1991. godine.

>>> Javnost u Sloveniji nezadovoljna arbitražom, Janša je posebno ljut

Kampanju je vodio pozivajući se na svoju antikomunističku prošlost, obećavajući budućnost slobodnu od migranata te naglašavajući kako su se moćne zle sile urotile protiv njega. Janša često aludira na to da prvi slovenski predsjednik Milan Kučan i na njega namrežena elita nekadašnjih komunističkih kadrova vuku sve konce u slovenskoj politici. I dalje se snažno bori protiv Jugoslavije, Udbe, komunizma, a meta su mu i doseljenici s jugoistoka Europe, ne samo iz Sirije, Pakistana i Afganistana.

Janša je nakon događaja koji su pokrenuli Slovensko proljeće u zatvoru proveo pola godine, a nakon izlaska na slobodu brzo je napredovao u politici. Bio je ministar obrane od 1990. do 1994. godine, uključujući vrijeme takozvanog desetodnevnog rata 1991., nakon kojeg je JNA napustila Sloveniju.

Predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) postao je 1993. i na toj funkciji se održao do danas.

Premijer je prvi put postao tek 2004. godine, neposredno nakon što je Slovenija postala članicom Europske unije.

Janšin prvi premijerski mandat bio je obilježen revanšizmom i istragama koje su imale političku pozadinu. U to vrijeme je u Hrvatskoj premijer bio Ivo Sanader, s kojim je, kasnije se saznalo, dogovarao incidente u Piranskom zaljevu, koje bi onda koristili u unutarnjopolitičke svrhe podizanjem nacionalističke histerije.

>>> Kod Janše pronađeno spornih 210.000 eura

Ironično je za nekoga tko je stvorio svoje ime kao novinarski disident da se jednom kada se dokopao vlasti proslavio gušenjem slobode govora i pritiskom na medije. Naredne izbore je izgubio nakon što je na finskoj javnoj televiziji optužen za korupciju u nabavi oklopnih vozila tvrtke Patria za slovensku vojsku. Janša je optužio medije i ljevicu da mu podmeću.

Na premijersko mjesto vratio se na izborima 2012. godine, nakon što relativni pobjednik izbora Zoran Janković nije uspio oformiti vladu, ali je odstupio nakon manje od dvije godine drugog mandata zbog korupcijske afere jer nije mogao objasniti odakle mu na računu 240 tisuća eura. U vrijeme Janšina upravljanja Slovenija je jedva izbjegla bailout zbog krize koja je buknula u bankarskom sektoru.

Janša je pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora u aferi Patria, ali je Ustavni sud Slovenije poništio presudu, a slučaj je na koncu otišao u zastaru. Prema optužnici, Janša se teretio da je kao premijer u prvom mandatu, započetom 2004. godine, od Patrijinih posrednika prihvatio obećanje da će dobiti novčanu nagradu ako finska firma dobije posao opremanja slovenske vojske oklopnim vozilima, vrijedan 278 milijuna eura. U zatvoru je proveo ukupno 176 dana.

>>> Janša: Zabrinut sam da migranti Europi ne donesu kaos

Također, spomenimo da su mediji pisali o povezanosti mladeži Janšine Slovenske demokratske stranke s neonacističkom skupinom Krv i čast. U potpunom zaokretu sudbine novinarka Dela koja je otkrila spomenutu vezu, Anuška Delić, optužena je 2013. godine zbog posjedovanja vojnih tajni.

Tijekom ove kampanje mediji su pisali da je SDS primio financijsku pomoć medijskih kompanija povezanih s Orbanom, ali je Janša takve informacije okarakterizirao kao fake news.

Za juriš na treći premijerski mandat Janša je odabrao slogan 'Ja sam Slovenac', a glavna motivacija mu je navodno osveta svima zbog progona u aferi Patria.