Krajem ove godine istječe prijelazno razdoblje koje je Hrvatska, u postupku pregovora s EU, dobila za oslobođenje od plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište. U Zakon o PDV-u već je, s primjenom od 1. siječnja 2015. godine, propisano oporezivanje PDV-om građevina ili dijelova građevina i zemljišta na kojem se one nalaze prije prvog nastanjenja te isporuka građevinskog zemljišta.

Sada se građevinsko zemljište oporezuje porezom na promet nekretnina po stopi od 5 posto, a kako bi se od početka iduće godine izbjeglo dvostruko oporezivanje nekretnina, Ministarstvo financija u proceduru šalje i izmjene Zakona o porezu na promet nekretninama.

U Ministarstvu napominju i kako je za očekivati da će određeni broj isporuka nekretnina, koje isporučuju obveznici PDV-a, podlijegati obvezi plaćanja PDV-a, a ne više obvezi poreza na promet nekretnina, što će onda utjecati i na prihode državnog i lokalnih proračuna.

Naime, prihod od PDV-a u cijelosti je prihod države, dok se prihod od poreza na promet nekretninama dijeli između države i lokalnih jedinica, pri čemu državi ide 40 posto, a lokalnim jedinicama 60 posto tog poreza.

Podaci Ministarstva o prometu nekretnina koje se nalaze u sustavu PDV-a pokazuju i da je 2007. ukupna vrijednost novosagrađenih nekretnina iz kupoprodajnih ugovora iznosila više od 12 milijardi kuna, dok je u prošloj, 2013. godini ta vrijednost pala na 7 milijardi kuna.

U 2007. isporuka građevinskog zemljišta gdje su isporučitelji u trenutku isporuke bili u sustavu PDV-a bilo je 2.720, dok je u 2013. godini njihov broj pao na 886. Porezna osnovica građevinskog zemljišta kojeg su isporučili porezni obveznici u sustavu PDV-a u 2007. je iznosila više od 3,5 milijardi kuna, dok je u 2013. pala na svega 700 milijuna kuna, podaci su Ministarstva.

Iz resora financija procjenjuju i da je moguće očekivati i blago smanjenje troškova poduzetnika s obzirom da stjecanje građevinskog zemljišta od drugog poduzetnika više neće biti opterećeno porezom na promet nekretninama, već PDV-om, kao neutralnom stavkom za poduzetnika.

Ministarstvo također upozorava i kako je praksa pokazala da ponekad između trenutka nastanka porezne obveze i trenutka prijave, odnosno saznanja poreznog tijela za nastanak porezne obveze protekne i više godina.

Poreznici su tako uočili kako je moguće i da je ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen 1999. nije prijavljen Poreznoj upravi, nego je to uočeno tek kod nove prodaje te nekretnine primjerice 2013. godine i to prijavom poreza na promet nekretninama novog kupca.

Stoga je u izmjene Zakona o porezu na promet nekretnina unijeta i izričita odredba po kojoj je stjecatelj nekretnine dužan ispostavi Porezne uprave na području kojem se nekretnina nalazi prijaviti stjecanje nekretnine u roku 8 dana od dana stjecanja.

U predloženim izmjanama Zakona o PDV-u Ministarstvo ostaje pri odredbi da će od 1. siječnja 2015. svi, pa i mali poduzetnici i obrtnici, plaćati PDV po ispostavljenoj fakturi, bez obzira jesu li naplati posao ili robu, ali im omogućuje da za račune izdane do kraja ove godine plate PDV tek kada im ti računi budu i plaćeni.

Naime, objašnjavaju u resoru financija, kako se ti porezni obveznici, koji do kraja 2014. nisu naplatili svoje isporuke, ne bi doveli u tešku situaciju zbog obveze da odjednom plate sav zaračunati PDV za isporučena dobra i obavljane usluge, njima bi se omogućilo da za isporuke obavljene do 31. prosinca 2014. plate PDV u onim obračunskim razdobljima kada su primili naknadu za obavljene isporuke.

Predloženim se izmjenama predviđa i ukidanje obveze godišnje prijave PDV-a, odnosno konačnog obračuna PDV-a.

Tako bi poduzetnici, koji već podnose mjesečne ili tromjesečne prijave o PDV-u, još samo za 2014. bili dužni predati i godišnju prijavu PDV-a i to do kraja veljače 2015.

Ukidanjem godišnje prijave resteretili bi se porezni obveznici i smanjili bi im se troškovi podnošenja prijave, navode iz Ministarstva financija.