Od 10. veljače građani Hrvatske više neće moći sami davati prijedloge za upis u zemljišne knjige, nego će to za njih morati odraditi javni bilježnici ili odvjetnici isključivo elektroničkim putem
Bilo da žele upisati vlasništvo neke nekretnine, hipoteku ili prijedlog za brisanje hipoteke, za to će već u petak morati angažirati odvjetnika ili javnog bilježnika, predviđeno je tako izmjenama zakona o zemljišnim knjigama koje su stupile na snagu u studenome, ali je primjena odredbe o tome da se prijedlozi podnose isključivo elektroničkim putem i preko odvjetnika ili bilježnika odgođena do 10. veljače, piše Novi list.
Moguće je i dosad bilo obaviti sve te poslove preko bilježnika i odvjetnika elektroničkim putem, što je građanima olakšavalo podnošenje prijedloga u gradovima u kojima ne žive, jer radi toga nisu morali putovati, primjerice, 200 ili 300 kilometara.
Nova pravila znače da će od petka svi to morati činiti, a kad je takav prijedlog bio u javnoj raspravi, iz Ministarstva pravosuđa i uprave isticali su da će to ubrzati postupak te da angažiranje bilježnika ili odvjetnika neće značiti poskupljenje usluge.
Tako su isticali da je sudska pristojba za upis elektroničkim putem 50 posto jeftinija, pa da se primjerice za prijedlog za upis u zemljišnu knjigu neće plaćati 250 kuna (33,2 eura) te pristojbe, što je slučaj kad građani sami odlaze na sud, nego 125 kuna (16,6 eura), kada to za njih elektroničkim putem radi odvjetnik ili bilježnik.
Na tu računicu dodali su i sto kuna (13,32 eura) javnobilježničke naknade. Na kraju je cijeli posao prijedloga za upis u zemljišne knjige, isticali su tada, jeftiniji za 25 kuna ili 3,32 eura.
No, nisu sve sudske pristojbe 250 kuna, pa da na kraju podnošenje prijedloga i uz angažiranje bilježnika postane jeftinije.
Sudska pristojba za većinu podnesaka, primjerice za upis, za predbilježbu, za brisanje uknjižbe, za brisanje predbilježbe, za upis rješenja o ovrsi, je 50 kuna, odnosno 6,64 eura, i to je bio jedini trošak ako su građani u zemljišnim knjigama morali obaviti neki od tih poslova.
Sada je ta sudska pristojba 3,32 eura, ali da bi se posao, primjerice, brisanja hipoteke banke nakon otplaćenog kredita i proveo, građani moraju angažirati bilježnika ili odvjetnika i to ih košta dodatnih 13,32 eura, odnosno prijedlog za upis svih podnesaka sada će biti deset eura skuplji.
Država se u ovom konkretnom primjeru odrekla sudskih pristojbi i na toj stavci će se sigurno smanjiti njezina primanja, ali u tih 13,32 eura, koliko građanina košta angažiranje bilježnika, je i četvrtina novca koji će bilježnik proslijediti državi.
Dakle, na svakom poslu koji odrade odvjetnici ili javni bilježnici, država će ubrati 2,70 eura i tako će nadoknaditi dobar dio novca koji je izgubila na sudskim pristojbama.