Prema istraživanju međunarodnog tima novinara okupljenih u neprofitnoj grupaciji The Black Sea, prema službeno dostupnim podacima u zatvorima Europske unije useljenici iz Maroka čine najveći skupinu zatvorenika nedomicilnog stanovništva. Nakon njih slijede državljani Rumunjske, Albanije, Turske i Poljske
Na temelju podataka dostupnih u 25 članica Europske unije - izuzeci su Hrvatska, Malta i Cipar - skupina istraživačkih novinara The Black Sea izradila je zanimljivu analizu pod nazivom 'Eurocrimes' koja se bavi time iz kojih država dolazi najviše useljenika koji završavaju u europskim zatvorima. U analizi se uzimalo u obzir sve one koji više ne žive u svojoj domicilnoj zemlji, bez obzira na to jesu li porijeklom iz Europske unije, a podaci pokazuju da je najviše zatvorenika u europskim zatvorima iz Maroka.
Kada je pak riječ o članicama EU-a, najviše zatvorenika dolazi iz Rumunjske. U analizi su istraženi podaci koji su bili dostupni u prosincu 2015., uz napomenu da se radi o procjenama s obzirom na to da različite članice Unije imaju različite metodologije kada je riječ o spomenutim statistikama.
U zatvorima EU-a se tada nalazilo 11.700 Marokanaca, 11.511 Rumunja, 5.722 Albanca, 4.798 Turaka i 4.449 Poljaka. Značajan broj Marokanaca pak završi u zatvoru zbog sudjelovanja u trgovini drogom, a većinom je riječ o ilegalnim useljenicima (što znači da im je još teže naći posao), koji nemaju ni obiteljske veze sa zemljom u koju su došli.
Treba naglasiti da je većina Rumunja u zatvoru zbog sitnog kriminala, kao što su provale i džeparenje. Također, vrijedi obratiti pozornost na podatak da je postotak Rumunja koji u svojoj zemlji upadaju u kriminalne aktivnosti koje rezultiraju zatvorskih kaznama tek 0,13 posto, a onih koji su se odselili drugdje unutar EU-a 0,39 posto.
Najviše je rumunjskih državljana, gledajući postotke, u talijanskim zatvorima, u kojima većinom završavaju zbog džeparenja i krađe. Nadalje, ako se uzme u obzir postotak na zatvor osuđenih kriminalaca u odnosu na broj stanovnika zemlje iz koje dolaze, Rumunjska je onda tek na trećem mjestu od članica EU-a: ispred nje su Litva s 0,59 posto i Latvija s 0,39 posto. Dosta je osuđenih kriminalaca i iz Slovačke i Bugarske, no zato su vrlo rijetki slučajevi Austrijanaca i Nijemaca koju su u drugim državama Unije u zatvoru.
Autori analizi ističu da se može primijetiti i veza između kriminala i siromaštva, tj. da je većina osuđenih iz najnižih slojeva društva, a često su zbog porijekla - npr. Romi - diskriminirani u svojim državama. Mnogi od osuđenih završe u zatvoru zbog ponavljanja sitnokriminalnih djela, kao što je krađa u supermarketu, a najmanji dio osuđenih pak čine oni koji su dio ozbiljnih i opasnih kriminalnih bandi koje se bave krijumčarenjem ljudi i online prevarama.
Dodaje se i kako je bogatstvo zemlje porijekla obrnuto proporcionalno šansi da će useljenik počiniti nešto kriminalno u novoj okolini; jednostavnije rečeno, onaj tko dolazi iz bogate članice Unije ima mnogo manje šanse da će se početi baviti džeparenjem u državi u koju se preselio.
Useljenička populacija čini ipak tek pet posto sveukupnog broja onih koji trenutačno u Europskoj uniji služe zatvorske kazne. Broj zatvorenika u EU-u nije se posebno promijenio od početka stoljeća te oscilira između 600 i 650 tisuća ljudi. EU ima oko 500 milijuna stanovnika.
