Zelena tranzicija i niskougljično gospodarstvo put je kojim Hrvatska mora ići i za koji se jasno opredijelila, a iako donosi mnogo izazova ujedno je i razvojna prilika, istaknuto je u utorak na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša na temu klimatskih promjena.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je nakon sjednice da je rasprava ukazala na niz perspektiva, ali i izazova na koje će Hrvatska naići u narednom razdoblju.
"Hrvatska je u svim svojim strateškim dokumentima jasno naglasila svoju klimatsku ambiciju i potrebu prelaska na niskougljično gospodarstvo u sljedećim desetljećima, što će nositi i niz financijskih izazova”, rekao je i dodao da je neovisno o tome to put kojim Hrvatska mora ići.
Zelena ekonomija, digitalizacija gospodarstva i prelazak na kružno gospodarstvo smjer su koji će biti promoviran kroz financijske perspektive i investicije, najavio je Ćorić.
Klimatska neutralnost Hrvatske ne može biti obveza koja je nametnuta iz Bruxellesa, već je to razvojna prilika za Hrvatsku, poručio je Julije Domac, posebni savjetnik za energiju i klimu predsjednika Republike Hrvatske.
Naglasio je da zelena tranzicija može biti odgovor na izazove koji postoje u turizmu, poljoprivredi i industriji te da raspravu o tome vidi kao početak dijaloga između politike, znanosti, gospodarstva i nevladinog sektora kako Hrvatsku dovesti na taj put.
Predsjednica Odbora Sandra Benčić (Možemo!) kazala je kako je glavno pitanje treba li Hrvatska po pitanju zelenog plana imati veće ambicije i kako ih realizirati.
Zaključci Odbora, dodala je, ići će u smjeru industrijske tranzicije, energetske tranzicije, tranzicije poljoprivrede, financijskih instrumenata, pitanja globalne suradnje i edukacije.
"Nadamo se da ćemo u budućnosti u svim javnim ustanovama, školama, vrtićima i bolnicama imati lokalno uzgojenu hranu", rekla je Benčić i posebno naglasila važnost skraćivanja lanca nabave i uvođenja zelene javne nabave.