Najveća ulica u Ljubljani zvala se do 1991. godine Titova cesta, ali je nakon toga preimenovana. Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković je, vjerujući da dosta Slovenaca misli da Tito zaslužuje ulicu u slovenskom glavnom gradu, jednu novu ulicu gradskom odlukom proglasio Titovom ulicom, što se onda osporavalo na ustavnom sudu koji je imenovanje ulice po bivšem jugoslavenskom predsjedniku i diktatoru zabranio.

'Ime Tito ne simbolizira samo oslobođenje teritorija današnje Slovenije od fašističke okupacije u ratu, nego je i simbol poratnog totalitarnog režima koji je obilježen grubim kršenjima ljudskih prava i temeljnih sloboda', naveo je u svom pravorijeku o sporu oko Titove ljubljanske ulice ustavni sud, jednoglasnom odlukom svih sudaca.

'Nasilje nad djecom'

Imenovanje novih ulica i trgova po pokojnom maršalu u Sloveniji je tom presudom zabranjeno kao protuustavno slavljenje bivšeg režima, uz opasku da to ne znači da ulice i trgovi, te lokacije u gradovima koji su zadržali staro ime i nakon osamostaljenja i demokratizacije države trebaju biti ukinuti ako građani tako žele.

'Novih imenovanja ulica po Titu nema, ali svejedno imam osjećaj da se ta presuda ustavnog suda ne poštuje dosljedno', kazao je Mozetič u razgovoru povodom završetka svog devetogodišnjeg mandata kao ustavnog suca. Dodao je kako iz pravorijeka iz 2011. godine koji ne spominje samo Tita nego totalitarni režim proizlazi da je protuustavno kad državna tijela i organi nameću vrijednosti koje su suprotne i nespojive s onima zapisanima u ustavu, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda i demokracija.

Mozetič je naveo da primjećuje kako u nekim slovenskim javnim školama školsku djecu još uvijek znaju odjenuti u 'Titove pionire' i da je to sporno jer se zapravo na takav način odaje počast nekadašnjem režimu.

'Takvo je slavljenje bivšeg režima posebno problematično jer se radi o djeci koja o tom razdoblju ništa ne znaju. Možda se djeci čini lijepim kad im stave pionirske kape i marame, ali se tu zapravo radi o nasilju nad djecom', kazao je trenutačni predsjednik slovenskog ustavnog suda.

On kaže da razumije izjave nekih političara koji znaju komentirati sastav ili odluke ustavnog suda, jer je nekoć i sam bio zastupnik u parlamentu, ali da ustavni sud ne potpada pod političke pritiske i da sudi prema ustavu i njegovim načelima.

Kad pročitamo neku od izjava da ustavni sud nema izbalansirani sastav, znamo se i nasmijati, kazao je Mozetič, komentirajući izjavu jednog političara s ljevice da mu se čini kako je ustavni sud 'nagnut udesno' i da sliči na krivi toranj u Pisi.

Ja sam posjetio Pisu i znam da je toranj nagnut, ali da li na desnu ili lijevu stranu, to je ovisno s koje strane ga gledaš, kazao je Mozetič.